Slovenci su ga izveli pred sud, zagrebačke gradske vlasti ga štite, u Srbiji bi mu opet dizali spomenik. Svaka od bivših SFRJ republika pokušava da napravi završni račun sa nekadašnjim predsjednikom Josipom Brozom Titom.
U Zagrebu se za 5. maj sprema novi u nizu protesta sa zahtjevom da se Trg maršala Tita preimenuje u ime koje je nosio za vrijeme Nezavisne države Hrvatske - Kazališni trg.
Ime "diktatora" na javnim površinama suprotno je svim dokumentima Savjeta Evrope i Evropske unije, smatraju Gradjanska inicijativa "Krug za trg" i Hrvatski helsinški odbor.
Nasuprot njima, Odbor za imenovanja naselja, ulica i trgova u Zagrebu odbija da izmijeni naziv trga. Za njih je primaran Titov doprinos u svrstavanju Hrvatske na pobjedničku stranu u borbi protiv fašizma.
Prije Hrvata, Tita su se odrekli Slovenci. Mada su neki od njih redovni gosti u Kući cvijeća, drugi su slučaj Titove ulice u Ljubljani iznijeli pred Ustavni sud. Na radost desničara, oktobra prošle godine, poništena je odluka gradskih vlasti da se jedna od ulica nazove po bivšem predsjedniku SFRJ.
- Ime Tita ne simbolizuje samo oslobodjenje Slovenije od fašističke okupacije, nego i totalitarni režim obilježen grubim kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda - naveo je sud.
U Makedoniji su rezovi bili blaži, pa se u Skoplju i danas gimnazija zove po Josipu Brozu, kao i najviši vrh Šar planine. Postoji i politička partija - Titove lijeve snage. Njen predsjednik, Slobodan Ugrinovski, vlasnik je skopskog restorana "Jugoslavija".
Za "oduzimanje" grada 1992. godine, Podgorica se Titu revanširala dodjeljujući mu ulicu 2004. godine, a u više mjesta u unutrašnjosti Crne Gore nisu mijenjane ulice ili obale po maršalu.
U Bosni i Hercegovini više mjesta čuva ulice po bivšem vodji, pa se u Sarajevu centralna štrafta, mada u skraćenom izdanju, i dalje zove po njemu.
Srpska prestonica je odavno velikog sina spakovala iz centra na periferiju grada, gdje, istina, ima nekoliko njegovih ulica. Ali, ni to, pa ni rehabilitacija Draže Mihailovića u koju su uprte oči u Srbiji, nije bacila Broza u zapećak. Ako bi se pitao lider socijalista Ivica Dačić, Titov spomenik, sklonjen sa užičkog trga prije dvadeset godina, trebalo bi da se - vrati.
- Vaša vlast u Užicu, da je pametna, trebalo bi da vrati spomenik Titu na trg, jer je Kuća cvijeća u Beogradu jedno od najposjećenijih mjesta u glavnom gradu - rekao je Dačić u žaru predizborne kampanje.
Istoričar Predrag Marković kaže za "Novosti" da ne vjeruje da će Zagreb oduzeti trg Titu, jer je riječ o čovjeku bez koga Hrvatska nikad ne bi bila država. Na drugoj strani, kaže on, Užička republika je bila za ponos, ali to ne znači da zato treba da se obilježava kroz kult ličnosti.
I dok bivše republike još vagaju kako da se postave prema Brozu, u Srbiji je jedno sigurno: dok god je Srpske akademije nauka i umjetnosti, Tito će biti njen počasni član. Iako je proteklih godina bilo inicijativa da mu se takvo zvanje oduzme, "Novostima" je u SANU objašnjeno da je to praktično neizvodljivo. Iz Akademije niko ne može da se isključi na nečiji zahtjev, niti da se na ličnu inicijativu u nju primi. Povrh svega, statut SANU ne poznaje "počasnog" člana. Takav status izmišljen je samo za Broza, pa je on i jedini počasni član Akademije.
