|
Zbog krijumčarenja ilegalnih migranata u devet zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, uhapšeno je 60 osoba. U BiH je uhapšeno šest ljudi od kojih je troje ostalo u pritvoru. Za šest mjeseci iz Turske u Bosnu i Hercegovinu prokrijumčareno je 100 migranata, koji su kasnije ilegalnim prelazima krijumčareni u Hrvatsku.
Akcija nazvana "Bosfor" bila je velika međunarodna operacija protiv krijumčarenja ljudi u koju je bilo uključeno više zemalja: Turska, Bugarska, Rumunija, Mađarska, Albanija, Crna Gora, Srbija, Hrvatska i BiH. Statistika upozorava da je nakon zatvaranja mađarske granice broj migranata koji preko BiH žele stići do zemalja Evropske unije sve veći.
Organizovana kriminalna grupa, čijih je 60 članova uhapšeno, izvorno se nalazila na teritoriji Turske. Imala je svoje ljude u devet zemalja, a posebno im je bila interesantna linija koja je išla preko BiH i Hrvatske. Akcija kodnog naziva "Bosfor" trajala je posljednjih osam mjeseci.
U BiH je provedena na šest lokacija i to na području Sarajeva, Velike Kladuše i Čapljine. Uhapšeno je šest osoba, četiri državljanina BiH i dva Turske, od kojih je jedan imao stalni boravak u BiH.
Za šest mjeseci iz Turske do BiH je prebačeno najmanje 100 ilegalnih migranata, a njihov put trajao je desetak dana. Od tri do pet hiljada eura morali su platiti krijumčarima.
Šef odsjeka za krimobavještajne, analitičke i poslove analize rizika Granične policije Bosne i Hercegovine Adnan Kosovac govori o nekim detaljima akcije i rutama kojim su ilegalni migranti stizali u BiH.
"Predmet krijumčarenja vrlo često su bili i pojedinci i porodice koje su sa sobom imale i malu djecu. Koristili su kopnene granične prijelaze na granici sa Srbijom i Crnom Gorom, a u nekim slučajevima su dolazili i avionima preko na Međunarodni sarajevski aerodrom koristeći pritom bezvizni režim koji BiH ima s Turskom", navodi on.
Statistika upozorava da se povećava krijumčarenje ljudi sa Bliskog istoka koji put do EU pokušavaju naći preko BiH, kaže Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.
“Vidimo da je Mađarska stavila jednu ogradu koja je zacementirala prolazak preko te rute, tako da se rade alternativne rute. Mislim da krijumčari, odnosno organizovani kriminal koji ima velike koristi od migranata traže alternativne rute. Jedna je svakako kroz Bosnu”, objašnjava Hadžović.
I direktor bosanskohercegovačke Službe za odnose sa stranciima, Slobodan Ujić, kaže da jepovećan trend nezakonitih migracija preko BiH. Broj takvih prelazaka u odnosu na isti period prošle godine povećan je za sto posto. Ujić objašnjava koje rute koriste krijumčari ilegalnim migrantima.
“U južnom dijelu BiH, odnosno ulasku iz Crne Gore preko Trebinja, ruta dalje vodi preko Mostara, Širokog Brijega, Posušja i ulazak u Hrvatsku negdje kod Imotskog. U drugom dijelu iz Srbije na dijelu graničnog pojasa kod Bijeljine odnosno Šida. Isto tako možemo govoriti kako o nezakonitom ulasku, tako i nezakonitom izlasku iz BiH, gdje je ukupno 55 lica, najvećim dijelom državljana Sirije, Pakistana, Iraka i Turske prešlo nezakonito u Hrvatsku i gdje smo morali po Sporazumu o readmisiji prihvatiti ponovo ta lica u BiH”, kaže Ujić.
Evidentno je da će ljudi koji traže izlaz i put do Evropske Unije to pokušavati sada prema Bosni i Hercegovini, kaže Ujić dodajući da se ti podaci prate svakodnevno. On dodaje da BiH trajnih kapaciteta za masovni priliv migranata nema.
“Znači za sve preko 600 ili 700 migranata, BiH nema te smještajne kapacitete”, precizira Ujić.
BiH nema trajnih kapaciteta za masovni priliv migranata
Glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković više puta je upuzoravao da drastična ograničenja na granicama najviše koriste krijumčari ljudima.
“Zaprimili smo i zabrinjavajuće izvještaje o kidnapiranju izbjeglica i migranata, prisilnom zadržavanju po nekoliko dana, fizičkom i seksualnom zlostavljanju, maltretiranju i iznudama koje vrše krijumčari i kriminalne grupe na nekoliko mjesta duž tzv. Balkanske rute”, naveo je Crvenković.
slobodnaevropa.org
|
