|
Samit premijera zemalja zapadnog Balkana u Sarajevu okončan je potpisivanjem zajedničke izjave kojom su se premijeri šest zemalja regije obavezali na rad na inicijativama od bržeg protoka roba i kapitala uklanjanje carinskih barijera i uvezivanje carinskih ispostava i formiranja regionalnih privrednih komora.
Premijeri Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije govorili su i o problemima, ali ključna opredjeljenost je očuvanje stabilnosti i ekonomskog prosperiteta, te puta ka EU.
Očekuje se da se iz susreta izrode i konkretne aktivnosti ponajprije iz oblasti infrastrukture, pocrtao je domaćin samita predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
"Mi želimo da ostane potpuno prisutna evropska perspektiva Zapadnog Balkana, želimo aktivnije i češće prisustvo predstavnika EU na prostoru Zapadnog Balkana i želimo veći obim investicija", rekao je Zvizdić.
Ovaj put, kako je naveo Zvizdić, premijeri su "sami jasno kazali koji projekti trebaju biti realizirani, koji su to projekti koji su potrebni svakoj zemlji pojedinačno, ali i Zapadnom Balkanu".
"Govorimo, prije svega o saobraćajnim i energetskim projektima, a na EU je da nam pomogne u realizaciji takvih projekata i da time napravimo bitan iskorak ka daljem članstvu i daljoj fazi evropskih integracija", kazao je Zvizdić na konferenciji za novinare nakon Samita.
Komesar EU za politiku susjedstva i proširenja Johannes Hahn još na početku Samita iznio je stajalište kako je važno da se ovakvi skupovi događaju upravo u zemljama regije, te da se uprkos ozbiljnim političkim krizama ipak ide naprijed. To je ozbiljan proces i ideja je da se region pripremi da postane član EU, ocijenio je Han.
Oko jednog od glavnih pitanja, jedinstvenog tržišta i EU, svi su više nego saglasni, naveo je Han nakon Samita.
"Premijeri su govorili o mogućnosti jačanja jedinstvenog tržišta, uklanjanju postojećih barijera i omogućavanju boljeg protoka roba i usluga. Na primjer, već imate mogućnost priznavanja rada za jedan broj službenika u okviru programa. Što se tiče ovakvih inicijativa, mi smo bili jako konzervativni kod procjene njenih efekata, ali kada se sagledaju dugoročni i kratkoročni efekti govorimo već o oko 80.000 radnih mjesta u regionu", kazao je Han.
Ponovio je svoje ranije stajalište kako se ne treba igrati s vatrom, te je vrijeme da se iskoristi prilika, pokaže liderstvo državnika, što je u interesu EU, jednako kao i građana ovih zemalja.
Nijedan od premijera nije se obratio novinarima, a srbijanski šef Vlade Aleksandar Vučić kratko je prenio svoje utiske sa sastanka:
"Srbija i Bosna i Hercegovina su imale gotovo istovetne predloge, gotovo u svemu smo se danas saglasili pred predstavnicima Evropske unije - to je za naše dve zemlje veoma važno – i oko mogućnosti formiranja jedinstvenog zajedničkog tržišta u budućnosti i oko zajedničkih infrastrukturnih projekata", rekao je Vučić.
"Čini mi se prvi put kao da smo se usaglašavali, iako nismo imali usaglašavanje, osim što smo imali sastanke u Beogradu, tako da mislim da smo po tom pitanju napravili jedan važan korak napred. Ono što je bilo u prošlosti nismo pominjali, ono što je bilo baš u bliskoj prošlosti nismo pominjali. To govori o tome kako i koliko želimo da pričamo, razmišljamo i ponašamo se ozbiljno i odgovorno", naveo je srpski premijer.
Pored Vučića na Samitu su bili premijeri Crne Gore Duško Marković, Kosova Isa Mustafa, Albanije Edi Rama i Makedonije Emil Dimitriev, te ministar vanjskih poslova ItalijeAngelino Alfano.
Skup se održavao pod velikim mjerama obezbjeđenja i u veoma osjetljivom periodu po Zapadni Balkan, bar prema ocjenama koje dolaze iz najviših krugova, ponajprije EU.
Krhkom je situaciju ocijenilo nedavno i Evropsko vijeće, a njihov zajednički stav je da "zemlje treba da nastave sa reformama, dobrim susjedskim odnosima i inicijativama posvećenim regionalnoj saradnji".
Upravo stoga neophodno je sastanke pout ovih održavati češće, smatraju iz EU, te u potpunosti se fokusirati na ekonomska pitanja i ispunjavanja uvjeta za članstvo.
Pojedini mediji iz Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, upozoravali su kako se premijeru Srbije Vučiću u Sarajevu priprema scenarij kakav je doživio u Potočarima, a sve zbog nezadovoljstva odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu o odbacivanju revizije po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.
Policijske agencije u BiH i bh. Ministarstvo sigurnosti demantovali su kako postoje bilo kakava saznanja o tome da se sprema neki napad.
Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije prilično su roviti nakon predavanja zahtjeva za reviziju po tužbi BiH protiv Srbije za genocid i njenog odbijanja od Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Zbog sudskog postupka koji se u Crnoj Gori vodi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, svoje probleme sa Srbijom ima i ta zemlja. Naime, među optuženima nalaze se i bivši srbijanski vojno-obavještajni radnici, te ruski špijuni.
U zastoju su i odnosi Srbije i Kosova, naročito nakon što je kosovska Skupština donijela Rezoliciju o suspenziji dijaloga u Briselu do oslobađanja bivšeg premijera Ramuša Haradinaja iz Francuske. Također u najavi je i formiranje vojske Kosova.
Pored toga, u Makedoniji već dvije godine traje ozbiljna politička kriza praćena protestima, a nema ni nove vlade jer v.d. premijera Nikola Gruevski uz podršku predsjednika Gjorgea Ivanova ne želi ustupiti mjesto Zoranu Zaevu.
slobodnaevropa.org
|
