|
Ukoliko bi se realizovala mogućnost da Elektroprivreda Srbije (EPS) privatizuje Elektroprivredu Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, bio bi to potez koji bi najvećeg srpskog proizvođača struje učinio i jednom od vodećih energetskih kompanija na Balkanu.
To je, međutim, barem za sada, opcija koja se pominje u spekulacijama, a o kojoj zvanično, na nivou predstavnika vlasti dvije države i vodećih ljudi dvije kompanije, nije bilo riječi.
Tako tvrdi direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, koji je nedavno izjavio da nikakvih zvaničnih kontakata o privatizaciji tog preduzeća nije bilo.
"Ono što jeste tačno jesu ugovori o poslovno-tehničkoj saradnji i uvijek neko može da nešto izvuče iz konteksta. Ja sam imao kontakt sa direktorom Ekonomskog instituta želeći da upitam u čemu je problem i zašto je takva informacija izašla u javnost, i on mi je rekao da je to izvučeno iz konteksta", naveo je Petrović za Herceg TV, osvrćući se na napise u nekim od srbijanskih medija.
Dodao je još i da se 80 odsto viškova električne energije prodaje preko Beogradske berze, kao i da se snabdijevanje električnom energijom pograničnih područja, duž granice Srbije i BiH, vrši upravo preko Elektroprivrede Srbije.
Međutim, treba podsjetiti da sa najviših nivoa vlasti u Srbiji spekulacije o ovom pitanju traju već nekoliko godina.
Vučić: Ojačati EPS
U nekoliko navrata te namjere EPS-a je potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da postoji zainteresovanost za kupovinu elektroprivreda u regionu.
Još 2015. godine, tada premijer Srbije Aleksandar Vučić u izjavi za RTS (Radio-televizija Srbije) nagovijestio je da je Srbija zainteresovana da kupi udio u Elektroprivredi Republike Srpske.
Vučić je i nedavno govorio o mogućnosti kupovine elektroprivreda u okruženju, sve u cilju jačanja Elektroprivrede Srbije. Riječ je inače o javnom preduzeću. Zbog nespremnosti da privatizuje tu kompaniju Srbija je izložena kritikama i Međunarodnog monetarnog fonda.
Na drugoj strani, Elektroprivreda Republike Srpske jedna je od tri javne kompanije koje proizvode i distribuiraju električnu energiju u BiH. Pored tri elektroprivrede u BiH, registrovano je i više od 20 kompanija koje imaju licence za snabdijevanje električnom energijom. Tržište električnom energijom liberalizovano je 2015. godine.
No, mogućnost prodaje udjela u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske Elektroprivredi Srbije, prema ocjeni analitičara, sagovornika Radija Slobodna Evropa (RSE), prerasta u krupno političko pitanje u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine.
"Političko pitanje"
Trenutno je s obzirom na parcijalno uređenje, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović, teško dati odgovor na pitanje, da li ići u prodaju udjela ili sopstveni razvoj unutar Bosne i Hercegovine.
"Ono što je sigurno jeste da BiH treba da zaživi kao jedinstveno tržište i da treba naći sklad i harmoniju potreba i proizvodnje. U ovom slučaju, ako isključimo sada Aluminij iz Mostara (10. jula prestao sa radom, prim.red.), koji je značajan potrošač, onda je čak i Federacija BiH u situaciji da će imati višak energije, pa samim tim dalje povećanje kapaciteta u BiH će biti orijentisano prema izvozu ili prema nekom zajedničkom ulaganju sa nekim većim kompanijama", kaže Pavlović.
"Dakle, u ovom slučaju", nastavlja, "ne mislim da je to bitno političko pitanje, jer, kada pogledamo, mi u Tuzli imamo investiciju kineske kompanije, isto to se ponavlja i u Banovićima".
BiH treba da zaživi kao jedinstveno tržište: Zoran Pavlović
"Tako da, na kraju krajeva, ovo tržište je malo, a sa druge strane nema ni mnogo kohezionih elemenata koji bi vodili razvoju u skladu sa nekakvim planovima razvoja proizvodnje i potrošnje energije i tako dalje. Pošto svega toga nema, onda je trenutna situacija da ovdje svako radi parcijalno gledajući trenutni interes ili trenutni motiv, a na žalost nemamo ni strategiju, ni koncepte, ni razvojne politike na nivou BiH da bi se pre svega definisalo da li je bolje da se razvijamo interno, unutar BiH ili treba da sve prepustimo nekim kompanijama izvana", zaključuje Pavlović.
Jerlagić: Riješiti pitanja na Drini
Bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Amer Jerlagić mišljenja je da bi prije eventualne prodaje Elektroprivrede Republike Srpske trebalo riješiti spor između BiH i Srbije oko hidroelektrana na rijeci Drini. Odnosno, precizira on, potrebno je regulisati pitanje nadoknade štete od korištenja energije sa hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik, na istoku BiH.
"Od 1992. godine Srbija prisvaja tu energiju mimo bilo kakvih dogovora sa BiH, i mislim da dok se ne riješi takvo pitanje, krupno pitanje između dvije države, nema smisla da se govori o bilo kakvoj privatizaciji Elektroprivrede RS od strane Elektroprivrede Srbije. Po mojim procjenama, prema tržišnim uslovima, ta energija koja je otišla prema Srbiji, a trebala je otići dijelom i prema BiH, vrijedi 2,7 milijardi eura bez bilo kakvih zateznih kamata, bez bilo čega. To je puno više nego što vrijedi Elektroprivreda RS, knjigovodstveno, a i tržišno", rekao je Jerlagić.
Sindikati: Elektroprivreda RS je mrtva
U cijeloj diskusiji, pitanje stanja u samoj Elektroprivredi RS uglavnom se ne uzima u obzir. Sudeći po ocjenama sindikata te kompanije, koji se uporno protive privatizaciji, ono je izrazito složeno.
Na Saboru sindikalnih predstavnika u okviru Konfederacije sindikata u Banjaluci, predsjednik Odbora sindikata Elektroprivrede Republike Srpske Zoran Mićanović, ovako je opisao stanje u kompaniji:
"Mi smo računali da od jednog kilovata koji napravimo u rudnicima, termoelektranama i hidroelektranama i sa distributivnim mrežama da stvarno ovih 900.000 ljudi u RS ne treba ništa da rade, već da uživaju od tih kilovata. Šta se dešava u Elektroprivredi RS? Najveće zlo koje je došlo na ove naše prostore su partije, pa se onda negdje sjedne na Mrakovici, pa kažu: 'Slušajte, ovom ovoliko, ovom onoliko'. Nemamo mi ništa protiv, mora neko da vlada, mi i glasamo za te ljude, ali nama u Elektroprivredi nije jasno što nama šalju veterinara, samo još nemamo zaposlenog popa, a mislim da će i on uskoro doći, jer Elektroprivreda RS je već mrtva, samo što nismo dali daću, odnosno, nismo osmrtnicu napravili. A zašto to govorim? Iz jednog prostog razloga, zato što Elektroprivreda RS ima 661 milion maraka budžet (320 miliona evra), vrijednost preko 3,5 milijardi maraka (1,75 milijardi evra) i ni jedan pozitivan rezultat."
Pavlović: MTS matrica
Bez obzira, Elektroprivreda Republike Srpske zanimljiva je i Elektroprivredi Srbije zbog realizacije zajedničkih projekata, vodnog potencijala u proizvodnji električne energije, ali i činjenice da je u prošloj godini, prema zvaničnim podacima, ostvarila dobit od 16 i po miliona maraka (nešto manje od devet miliona evra).
Ekonomista Zoran Pavlović paralelu pravi sa privatizacijom nekadašnjeg Telekoma Srpske, kojeg je srbijanski MTS kupio za 1,29 milijardi maraka 2007. godine, navodeći da je dobro da se veliki sistemi interesuju za preuzimanje manjih u regiji.
"Jer to, po definiciji, daje mogućnost i nekim drugim velikim elektroenergetskim sistemima da prepoznaju prilike u RS. Da li ćemo imati konkurentne zahteve i od drugih, da li će uopšte doći do privatizacije ili samo segmenata, to je sad već pitanje politike", komentariše Pavlović.
"Dakle", konstatuje, "energetska politika kako RS, tako i BiH može biti orijentisana ka jačanju elektroenergetskog sistema u RS, a može biti opet usmjeren ka prodaji pa da te neke investicije radi neko ko je većeg potencijala za investiranje nego što je to RS".
"Razvoj događaja ćemo videti, ali ono što možemo prepoznati to je da je matrica MTS i Telekoma Srpske slična situaciji i odnosima Elektroprivrede Srbije i Elektroprivrede RS, tako da se može očekivati da se na tom polju dosta intenzivno radi iako to u medijima nije najavljeno", naglašava Pavlović.
U institucijama Republike Srpske za sada nema zvaničnog komentara o mogućoj prodaji Elektroprivrede Srbiji. Radio Slobodna Evropa još čeka i odgovor na upit o tome u entitetskom Ministarstvu energetike i rudarstva.
Dodik: Nema puta BiH u NATO, saradnja po ugledu na Srbiju
Nemački Mediji: BiH daleko od ulaska u EU
U Banjaluci arhiva sa ratnim dokumentima
Skupština RS podržala Dodikov veto na stopiranje gradnje Pelješkog mosta
Holandski vrhovni sud podržao delimičnu odgovornost Holandjana za Srebrenicu
Vojna neutralnost najbolja opcija za sve u BiH
Priština će neuspešno predsedavati SEECP, hvala Erdoganu
U Bratuncu skup povodom 27 godina od stradanja Srba u srednjem Podrinju
U RS se neće otvarati centri za migrante
"Srbi od Bosne nikada nisu imali ništa"
EU traži istragu, Bakir i dalje ćuti o prisluškivanju
Banjaluka pred novim protestima zbog policijske represije
MUP RS-a odustao od uspostave rezervnog sastava policije
RS preti tužbom Federaciji zbog duga od podele poreza
|
