|
Zemlje Jugoistočne Evrope suočavaju se sa značajnim demografskim promjenama, niskom stopom nataliteta, migracijama stanovništva, naročito mladih, starenjem stanovništva, što u Populacionom fondu UN-a nazivaju 'populacijska kriza'.
Alanna Armitage, direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, kaže da je došlo do dramatičnih promjena kada su u pitanju demografska kretanja u ovom regionu.
"Sve se manje ljudi odlučuje na to da imaju veći broj djece ili djecu uopšte. Moramo reći da je stopa nataliteta u BiH najniža u Evropi, imamo brojku od 1,3 djece po ženi. Također, imamo veliki problem što se mladi ljudi odlučuju da pronalaze prilike u drugim zemljama. Manje djece i veće iseljenje znači da stanovništvo u jugoistočnoj Evropi postaje sve starije i da ga je sve manje", kazala je Armitage.
'Stvoriti zemlje u kojima ljudi žele da žive'
Dodala je da se razumijevanjem ovog problema mogu riješiti neki od uzroka demografskih promjena, ali da ne postoji jedno jedinstveno rješenje.
"Rješenje je da se stvore zemlje u kojima ljudi žele živjeti. Da se stvore okruženja koja su pozitivna. Da se stvori društvo u kojem mladi ljudi mogu ostvariti svoje ambicije i izgraditi budućnost kakvu žele", poručila je Armitage.
Prema posljednjem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (Demografski trendovi u centralnoj i istočnoj Evropi, objavljenog u julu 2019. godine) između ostalog se navodi da je Bosna i Hercegovina(BiH) izgubila polovinu svog stanovništva.
Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, kaže da je to posljedica negativnog trenda odlaska mladih u razvijenije zemlje, sa kojim se suočavaju i susjedi, ali da je BiH imala i veće izazove.
"Naravno da BiH u saradnji s UN-om i drugim nevladinim organizacijama pokušava dati odgovor na ovo izazovno pitanje. Nismo sretni što se nalazimo u samom vrhu kada je u pitanju odlazak i egzodus, prije svega, mladih ljudi iz BiH, ali treba imati na umu da se zemlja susrela s teškim izazovom u period 1992. – 1995. godina kada je s ovih prostora otišlo preko milion stanovnika", rekao je Osmanović.
Osmanović smatra da bi se uz pomoć zvaničnika UN-a moglo pronaći rješenje kako da se ovaj trend iseljavanja zaustavi ili barem ublaži.
Prostor demografskog pada
Tomaš Sobotka, voditelj istraživačkog tima Instituta za demografiju u Beču, ocjenjuje da se zemlje ovog regiona suočavaju s najbržim smanjenjem broja stanovnika.
"Ovo je područje gdje dolazi do velikog smanjenja i starenja stanovništva i to se dešava iz dva razloga. Prvi je stopa fertiliteta koja je ovdje izuzetno niska. Drugi je taj što se mladi ljudi odlučuju iseliti, emigrirati iz zemlje kako bi pronašli zaposlenje i osnovali svoju porodicu u drugim zemljama", rekao je Sobotka.
On je dodao da vlade na svim nivoima trebaju raditi više na stvaranju boljeg okruženja za ostanak mladih, podizati životni standard, stvarati im prilike za lakše zaposlenje.
Da bi se to uradilo vlade na svim nivoima moraju izraditi populacione politike, te strategije za jačanje ljudskog kapitala i promocije produktivnosti rada i intenzivno raditi na rješavanju navedenih problema, dodaje Sobotka i podsjeća da nema ekonomskog rasta u zemljama koje gube svoje stanovništvo.
Sobotka šansu vidi i u politikama okrenutim ka dijaspori, naročito iseljenicima u zapadnim zemljama, koji mogu pomoći da se demografski trendovi preokrenu u pozitivnom pravcu, navodeći primjer Irske koja je uspjela saradnjom sa dijasporom, te efikasnijim ekonomskim politikama, uključujući i otvaranje tržišta rada, preokrenuti trend iseljavanja u svoju korist.
Svako peto dete ima višak kilograma
Arheolozi u Viminacijumu užurbani zbog Uneskove liste
Čedomir Jovanović: Ponosan na 5. oktobar, Mrkonjić: Nisam očekivao da će se to desiti
Nuklearni otpad sve bliže BiH, Slovenija i Hrvatska ćute
Zašto Jasenovac nikad nije oslobađan?
Žiči neophodna obimna i složena obnova
Da li je Kinezima lakše da nauče srpski jezik, ili Srbima kineski
Zašto mladi odlučuju otići 'trbuhom za kruhom'?
U Srbiji se svake godine baci gotovo 247.000 tona hrane
Transparentnost Srbija: Beograd medju najnetransparentnijim prestonicama Evrope
Koji narodi EU se najviše osećaju Evropljanima
Venera iz Vitkovačkog polja
Vreme prvih stvari i zašto su Jugoslaviju vodili „kul“ komunisti
Kome smetaju deklaracije u bojama semafora
Na Balkanu se krađa istorije ponavlja
|
