
Skoro svako peto dete u Srbiji ima višak kilograma, a broj gojaznih mališana iz godine u godinu se povećava.
Nedovoljno fizičke aktivnosti, sati i sati provedeni ispred kompjutera ili televizora, nepravilna ishrana – pekara i kiosci brze hrane, grickalice i slatkiši, gazirani sokovi glavni su krivci za višak kilograma kod mališana.
Gojaznost nije samo estetski problem već može da prouzrokuje različite druge bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti.
Nutricionista Marija Prčić kaže da je pravilna ishrana kod deteta važna od najranijeg uzrasta, a da je prvi „kritičan” period polazak dece u školu, kada mogu da se izgube zdrave navike zbog vršnjačkog uticaja.
Ona je naglasila da je važno da deca ne izlaze iz kuće, a da prethodno nisu doručkovala i da u školu nose užinu.
Za užinu u školi može da se napravi sendvič od integralnog hleba, suvog mesa, sira ili da to bude humus ili namaz koji mame mogu da naprave.
„Ima više opcija. Roditelji moraju malo više da se žrtvuju i spremaju obroke koje će deca da nose u školu. To je jedino rešenje da deca ne jedu proizvode iz pekare”, rekla je ona za Tanjug.
Jedno od rešenja, kako kaže, je i da se u školi zabrani prodaja grickalica, krofni i drugog peciva.
„Znam da neke škole ne dozvoljavaju deci da izlaze iz školskih dvorišta. Međutim, u samim školama ili u školskom dvorištu postoje takvi objekti”, naglasila je ona.
Deci, ali i odraslima u prvom delu dana potrebno je najviše energije. Dokazano je da đaci imaju bolju koncentraciju na času kada doručkuju.
„Loše je da detetu prvi obrok bude sladak. Čips kada se svari on je u osnovi šećer, bez obzira što je slanog ukusa. Slično je i sa proizvodima iz pekare. To utiče na hiperaktivnost kod dece, nemaju dobru pažnju na času, nemaju dobru koncentraciju”, pojasnila je naša sagovornica.
Dodaje da je osim pravilne ishrane važna i fizička aktivnost i da su časovi fizičkog u školi veoma važni. Za mnogu decu to je jedina fizička aktivnost u toku dana.
U razvijenim zemljama, poput Norveške i Švedske, zabranjeno je nošenje slatkiša u školu, jer je dokazano da loše utiču na zdravlje dece.
Mališani imaju jedan dan u nedelji kada mogu da ponesu nešto slatko i da podele sa drugarima.
Arheolozi u Viminacijumu užurbani zbog Uneskove liste
Čedomir Jovanović: Ponosan na 5. oktobar, Mrkonjić: Nisam očekivao da će se to desiti
Nuklearni otpad sve bliže BiH, Slovenija i Hrvatska ćute
Zašto Jasenovac nikad nije oslobađan?
Žiči neophodna obimna i složena obnova
Da li je Kinezima lakše da nauče srpski jezik, ili Srbima kineski
Zašto mladi odlučuju otići 'trbuhom za kruhom'?
U Srbiji se svake godine baci gotovo 247.000 tona hrane
Transparentnost Srbija: Beograd medju najnetransparentnijim prestonicama Evrope
Koji narodi EU se najviše osećaju Evropljanima
Venera iz Vitkovačkog polja
Vreme prvih stvari i zašto su Jugoslaviju vodili „kul“ komunisti
Kome smetaju deklaracije u bojama semafora
Na Balkanu se krađa istorije ponavlja
|