glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

mali sengen av-sad borrell
cg-eu1 knjige zastave3 kcs maticne-celije marina

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

  Žiči neophodna obimna i složena obnova        

izvor: agencije  foto:                                                                                   27.09.2019.

 Zica

 

Manastir ŽičaU protekle tri godine urađeno je više projekata rekonstrukcije i konzervacije sedmovrate Žiče, kao jednog od središta srpskog kulturnog nasleđa. Ministarstvo kulture u tom periodu izdvojilo je oko 36,7 miliona dinara, istakao je juče, na konferenciji za novinare, u trpezariji žičkog manastira, ministar Vladan Vukosavljević.

On je uz to ocenio da su sredstva dobro uložena, pored troškova izrade projekata i u rekonstrukciju dela porte, na čijem uređenju radovi još traju a sve uoči obeležavanja osam vekova samostalnosti Srpske pravoslavne crkve.

Vukosavljević smatra da je za poslednje dve i po decenije bilo, možda, stvari koje su mogle pedantnije i brže da se se urade. Odgovarajući na naše pitanje zašto projekti nisu i realizovani do pomenutog jubileja ministar je istakao:

– Slažem da je moglo više i bolje, naročito tokom protekle decenije. Ali, trudićemo se da ubuduće izbegavamo takve situacije, da zapošljavanjem stručnjaka i izmenama zakona i podzakonskih akata unapredimo rad ustanova za zaštitu i omogućimo bržu primenu znanja eksperata. Jer, bilo je eksperimenata sa malterom na spoljnoj fasadi, ali reč je o spomeniku kulture koji traje osam vekova. Danas nema više ni nekadašnjih majstora, ni materijala, ni moderna tehnonologija to ne može da uradi na isti način. Ali, greške su i pouka i iskustvo. – naglasio je Vukosavljević.

On je još obećao da briga države za očuvanje kulturnog nasleđa neće jenjavati, već bi trebalo samo da se povećava. Navodeći da je „prošlost škola za mudre pojedince i narode koji imaju šta i kako iz te škole da nauče”h, on je dodao da srpska kultura i u budućnosti mora da bude otvorena za promene duha vremena, ali takvi uticaji ne smeju nikako da menjaju naše osnovno kulturno i identitetsko jezgro.

Dr Mirko Kovačević, stručni savetnik manastira Žiče, podsetio je da je Žiča više puta bila rušena i obnavljana, ali konstrukcija koja je rađena prilikom obnova, posle zemljotresa 1987. i 2010. godine pokazala je pukotine i znake statičke nestabilnosti. Zato je osnovni projekat za Žiču, prema njegovim rečima, statička sanacija građevine. Drugi problem je njena fasada koja je prvobitno bila crvene boje.

– Zapravo, Žiča je bila malterisana malterom koji je bio crvene boje i nije naknadno farban. Devedesetih godina prošlog veka, obnova Žiče rađena je materijalima koji su bili novina, ali nisu održali fasadu bar pola veka već su odmah počele da se pokazuju pukotine. To se mora ispraviti, skidanjem kompletnog maltera i zameniti, uz pažljivu obnovu i probe, prirodnim materijalom kakav je bio izvorno – objasnio je dr Kovačević.

Monahinja Nektarija zahvalila se resornom ministarstvu zbog pokretanja niza istraživačkih radova na objektima u porti Žiče što, kako je navela, do sada nije bio slučaj.

U trpezariji Žičkog manastira bila je izložena mermerna ploča koja je bila zagubljena a čiji natpis govori o poslednjoj srednjovekovnoj obnovi manastira Žiče 1562. godine, u vreme mitropolita Zaharija.

 

 

Da li je Kinezima lakše da nauče srpski jezik, ili Srbima kineski

Zašto mladi odlučuju otići 'trbuhom za kruhom'?

U Srbiji se svake godine baci gotovo 247.000 tona hrane

Transparentnost Srbija: Beograd medju najnetransparentnijim prestonicama Evrope

Koji narodi EU se najviše osećaju Evropljanima

Venera iz Vitkovačkog polja

Vreme prvih stvari i zašto su Jugoslaviju vodili „kul“ komunisti

Kome smetaju deklaracije u bojama semafora

Na Balkanu se krađa istorije ponavlja

U Srbiji se godišnje baci oko 250.000 tona hrane

Šta otkrivaju dokumenta na osmanskom jeziku koja smo dobili iz Turske

Milutin Milanković – čovek kome je bilo važno znanje, a ne priznanje

Mladi u regionu – malo putuju, često bez posla, žele da odu iz zemlje

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button