glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

zastave555 EP3 zastave
milo111 izetbegovic5 srbi.hr dusan2 Novak Djokovic22 zvezda-titula

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Marković: Postoji oružje, a ljudi se plaše crteža     

izvor: agencije  foto:                                                                                                          30.04.2018

Djordje-Markovic

Marković kaže da je cela avantura počela kada mu je jedne večeri 2011. godine poznati strip autor Aleksandar Zograf ispričao o mladom strip crtaču koji je nestao 1944. godine i o predivnom karakteru koji se zove Kaktus Bata koga je crtao za vreme Drugog svetskog rata.

Onda smo istraživali, putovali i mnogo veća satisfakcija od samog filma jeste što smo mi uspeli da rekonstruišemo čitav jedan lik oko kojeg je bilo mnogo laži, misterije, ali smo na kraju uspeli da otkrijemo ko je čovek koji je crtao Kaktus Batu i šta se sa njim desilo 1944. godine“, rekao je Marković Tanjugu.

Strip crtač Veljko Kockar streljan je u jesen 1944. godine kada je imao samo 24 godine, jer se našao na zloglasnoj listi izdajnika države pod obrazloženjem da je agent Gestapoa i saradnik okupartora.

Marković naglašava da nisu uspeli da nađu nikakve konekcije Kockara sa Nemcima i Gestapoom.

Reditelj navodi da postoje tri-četiri viđenja tog događaja, ali da veliki broj ljudi, koji bi mogli da posvedoče, nije više među nama tako da nisu iz prve ruke uspeli da saznaju šta bi konkretno mogao da bude razlog toga da se Veljko Kockar nađe na listi izdajnika.

Ono što stoji u knjizi streljanih jeste da je Kockar crtao karikature Staljina i tu praktično kreće ceo naš film. U trenucima kada mi snimamo taj film, dešava se i Šarli ebdo i u Siriji poznati karikaturista biva mučen i prebijen. Zograf se pita koja je to moć crteža da nekog natera na takve stvari, jer kako Mirko Ilić u filmu kaže, postoje tenkovi, oružje, bombe, a ljudi se plaše nekog čoveka koji sedi u podrumu i crta. To je tema filma“, objasnio je Marković.

Prema njegovoj oceni, neverovatno je da neko ima tu vrstu agresije prema nečemu što su linije na papiru.

Marković podseća i da je strip scena u Beogradu i uopšte u Jugoslaviji oko Drugog svetskog rata bila izuzetno jaka, živa i uzbudljiva.

Tu strip scenu su inicirali ruski emigranti koji su se nastanili u Beogradu, a među njima su počeli da se pojavljuju mladi talentovani autori koji su uz njih crtali i pravili prve korake“g, istakao je autor filma Poslednja avantura Kaktus Bate.

Priznaje da su današnji američki stripovi i filmovi o superherojima previše agresivni za njegov ukus, dok grafičke novele koje radi recimo Aleksandar Zograf smatra da su više od stripa - to je i književnost i žurnalizam i strip.

O filmu Poslednja avantura Kaktus Bate kaže da je hibridni dokumentarac, koji ima tu glavnu liniju – Zografa koji istražuje ceo slučaj, zatim animiranog junaka koji mu u tome pomaže, rekonstrukcije događaja pre, za vreme i posle rata, u kojima učestvuju i glumci Milutin Milošević u ulozi Veljka Kockara, zatim Tihomir Stanić, Ana Mandić, Viktor Savić.

Film je rađen sedam godina, pa su u međuvremenu preminuli ljudi koji su učestvovali u njemu - Jovan Ćirilov, Nikola Majdak, Zdravko Zupan, ali tu su Robert Kramb, prema Markovićevim rečima, verovatno najveći andergraund strip umetnik u svetu, kao i priznati dizajner Mirko Ilić.

Na scenariju je radio Vladimir Simić, direktor fotografije je Kosta Glušica, muziku potpisuje Kralj Čačka, a produkciju "Tuna Fish Studio".

Jugoslovenska strip scena nekada je bila veoma jaka

Istoričar stripa Zdravko Zupan tvrdio je, kako navodi Đorđe Marković, da je jugoslovenska scena bila čak i jača nego u Francuskoj i Italiji.

„Bilo je živo i uzbudljivo, teme su bile šarene - od nacionalnih do toga da je jedan od prvih maskiranih heroja bio Zigomar, nacrtan na našim prostorima“g, dodao je Marković i naglasio da je Kaktus Bata vrlo čudno stvorenje, diznijevski orjentisano i verovatno prvi karakter u Istočnoj Evropi koji je izgledao poput Diznijevih junaka.

„Ima neku posebnost u sebi, malo je drugačiji, uplašeniji, ima širi dijapazon emocija od Mikija Mausa. Gledati u to vreme i Mikija Mausa na našim prostorima, bilo je vrlo zanimljivo, jer je to doživljavano na drugačiji način nego što mi sada znamo Diznija. Imate naslovnicu Srećan Božić, gde Miki Maus i Paja Patak okreću prase na ražnju. Sve je bilo veoma naivno, bez velikih pretenzija, samo uživanje u crtežu koji treba da zabavlja ljude“, istakao je Marković.

 

 

Dušan Kovačević : Novi rat bi nas dokrajčio, mir je potreban kao lek

Gradi se rokenrol muzej, Bili Ajdol dolazi na Gitarijadu

Srbija na persijskom

U vodiču za filmove koje morate videti pre smrti i 15 jugoslovenskih ostvarenja

Beogradski „Bir fest“ od 15. do 19. avgusta

Jubilarna "Noć muzeja"

Preminuo Boki Milošević

Srpski dokumentarci u fokusu festivala u Nionu

Umrla Jelena Žigon

Biseri iz fonda Kinoteke na „Jutjubu“

Završen 65. Martovski festival

Umetnici nezadovoljni konkursom: Jaja preča od akademika

Laibach: U Sarajevu je život pobijedio smrt

Počinje 65. Martovski festival/Martovski festival i dalje atrakcija za domaće i strane autore

Bez para za Andrića i Disa

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button