glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

vlada srbije podgorica trgovina ljudima
migranti00 eu telefon1 5g Antigona zvezda333333

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Evropljani najveći „vakcinoskeptici“, opasnost od novih epidemija          

izvor: agencije  foto:                                                                      23.06.2019.

vakcine666

Tek svaki drugi čovek u istočnoj Evropi misli da su vakcine bezbedne, dok je u zapadnom delu Starog kontinenta to poverenje malo veće sa 59 odsto, što pokazuje duboku krizu poverenja u vakcine, prenosi „Gardijan“.

Prosek poverenja u bezbednost vakcina na globalnom nivou je 79 odsto, a 84 odsto ispitanika smatra da su vakcine efikasne, dok 92 odsto kaže da je vakcinisalo svoju decu.

Međutim, uprkos dobrim obrazovnim i zdravstvenim sistemima, ljudi u evropskim državama izuzetno su nepoverljivi, od čega su neslavni rekorderi Francuzi, jer tek svaki treći smatra da su vakcine bezbedne.

Poverenje ljudi u bezbednost vakcine po delovima sveta (zapadna i istočna Evropa su na dnu)

Takvo nepoverenje već je dovelo do izbijanja epidemija u nekoliko zemalja.

Svetsko istraživanje, koje je obuhvatilo 140.000 ljudi pokazalo je jasnu vezu između nepoverenja ljudi u doktore, medicinske sestre i institucije sa sumnjom u bezbednost vakcina.

Osim toga, britanski list Gardijan sproveo je istraživanje koje je pokazalo vezu jačanja populističkih političkih pokreta i antivakcinacijskog osećanja među stanovništvom.

Istraživanje je jasno pokazalo da na stavove ljudi o nauci duboko utiče njihova kultura i poreklo. Sve veći broj stanovnika širom sveta sumnja u vakcine, a samim tim i vakcinacija opada. To predstavlja ogroman rizik po opšte zdravlje“, ističe Imran Kan iz dobrotvorne organizacije "Wellcome", koja je naručila istraživanje od Galupa.

Doktorka Hajdi Larson, direktorka projekta za podizanje poverenja u vakcine sa londonske Škole za higijenu i tropsku medicinu rekla je da su društvene mreže najveći faktor podgrevanja sumnji u vakcine.

Društvene mreže su veoma zapaljive. One su potpuno promenile situaciju“, ističe Larsonova, dodajući da je naučnicima veoma teško da se bore protiv širenja dezinformacija.

Upozorava i da će se efekti ovog nepoverenja videti tek kroz nekoliko godina kada se dodatno poveća broj nevakcinisanih.

Gastroenterolog Endru Vejkfild objavio je svoje, sada već potpuno diskreditovano, istraživanje o vezi MMR vakcine i autizma 1998. godine. „Trebalo je pet godina da prođe da bismo sagledali pun efekat koji je istraživanje imalo na broj vakcinisanih“, upozorila je Hajdi Larson.

Jedan od najvećih napredaka u medicini

Vakcinacija je najefikasniji metod prevencije zaraznih bolesti, a široko rasprostranjen imunitet usled vakcinacije je u velikoj meri odgovoran za iskorenjivanje i ograničavanje mnogih bolesti.

Smatra se da je vakcinacija zaslužna za drastično smanjenje smrtnih slučajeva od zaraznih oboljenja.

Na početku 20. veka su infekcije bile vodeći uzrok smrti (između 30 i 60 odsto), a na kraju 20. i početku 21. veka njihov udeo je između tri i pet odsto. Procenat dece mlađih od pet godina u ukpunom broju umrlih je smanjen sa 30,4 na 1,4. Uz pomoć vakcine su 1979. godine iskorenjene velike boginje.

 

 

Jeftinije telefoniranje u romingu od 1. jula

Puštena u rad prva 5G bazna stanica u Srbiji

U Srbiji se godišnje prečisti samo 16 odsto otpadnih voda

Radioaktivni gromobrani i dalje nad glavama građana

Srpski biznismeni su elektronski nepismeni

Roboti iz Srbije najbolji u „sakupljanju atoma“

Rizična kupovina suplemenata preko interneta

Neplodnost je obavezan uslov za surogat-materinstvo

Lideri u nauci odavno nas povezuju sa svetom/Svetski umovi dolaze u Beograd

NCR započeo gradnju najsavremenijeg kampusa na Novom Beogradu

Vakcina nije bauk

I u Srbiji potomstvo iz banke sperme

Od hemofilije pati 900 ljudi u Srbiji

Epidemija malih boginja u Severnoj Makedoniji

Domaća pametna rukavica za slepe – prepoznaje novčanice i boje

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button