glavniBanner


www stranac.net
 

 

 

Mladi nezainteresovani za književnost

Izvor:novosti online                                                                                                                                Datum: 20.02.2012


Igraonice_310x186

Kultura uopšte nije interesantna za dve trećine srednjoškolaca. Svaki treći čita knjige samo kad mora - za lektiru, a i to ne redovno. Ostali pročitaju bar jednu knjigu godišnje, mimo obaveznog štiva.

Ovo su rezultati istraživanja “Život i potrebe srednjoškolaca”, koje je Zavod za proučavanja kulturnog razvitka sproveo među učenicima 56 srednjih škola u 33 grada u Srbiji.

Jednako zabrinjavajuće rezultate dalo je i njihovo prethodno istraživanje, koje je sličnim pitanjima obuhvatilo studentsku populaciju, a autor je takođe bio Slobodan Mrđa.

“FEJSBUK” PRIJATELJI

 Ukupno 84 odsto srednjoškolaca ima profil na “Fejsbuku” ili nekoj drugoj društvenoj mreži, a u proseku imaju 473 virtuelna prijatelja. Postoje procene da je u svetu prosečan broj prijatelja između 130 do 250, što znači da ih učesnici ove ankete imaju daleko iznad proseka - objašnjava Slobodan Mrđa. - Malo je verovatno da baš sa svima održavaju komunikaciju i pretpostavljam da polovinu čine oni koje ne poznaju ili sa kojima su samo jednom komunicirali.

Knjige, pozorište, izložbe nisu zanimljivi srednjoškolcima, koji svojih, u proseku, pet sati slobodnog vremena dnevno troše najčešće uz televizor, kompjuter, slušajući muziku ili baveći se sportom.

- Oni nisu česti posetioci kulturnih događaja, pa čak 85,8 odsto srednjoškolaca retko ili nikad ne posećuje muzeje, 84,5 odsto njih ne ide na književne večeri, a 79 procenata u galerije. Retko ili nikad ne ide u pozorište 77,8 procenta od 2.439 anketiranih učenika - kaže za “Novosti” Slobodan Mrđa. - Slični su procenti i kad su u pitanju oni koji ne posećuju arheološka nalazišta, a i 71,3 odsto nikada ili retko odlazi u bioskop.

Osim u Beogradu i Novom Sadu, navodi naš sagovornik, đaci nisu zadovoljni kulturnim sadržajima u njihovom gradu. Većina bi želela da ima više koncerata.

- Ubedljivo su najviše zainteresovani za odlazak u klubove - zaključuje Mrđa.

- Više od dve trećine ide u noćne klubove vrlo često ili često, po učestalosti slede biblioteke (39,7 odsto) i koncerti (24,3 odsto). Većina porodica ima težak materijalni položaj, đaci dobijaju džeparac od roditelja, pa i njihov loš standard utiče na kvalitet kulturnog života.

Autor naglašava i da devet odsto učenika retko ili uopšte ne dobija džeparac, pa budžet dopunjavaju tako što sami zarađuju. U ovoj kategoriji dve trećine su mladići.

Očekivano, srednjoškolci u velikoj meri koriste kompjuter. Gotovo 40 odsto ih radnim danima sedi za računarom između jednog i tri sata, a gotovo svaki peti provede i do pet sati ispred monitora. Vikendom se to vreme značajno produžava. Gotovo svi su redovni korisnici interneta, i to pre svega radi druženja i zabave, a potom za informisanje i komunikaciju.

I ŠKOLA PROBLEM

Narkomanija, nasilničko ponašanje i alkoholizam tri su najveća problema mladih u Srbiji, smatraju srednjoškolci. Čak 28,6 odsto ispitanika loš školski sistem prepoznaje kao jedan od tri najznačajnija problema.

- Najveći broj srednjoškolaca smatra da u rešavanju ovih problema najviše treba da učestvuju njihovi roditelji, zatim kao najvažnije aktere vide same sebe, to jest mlade u celini, pa Vladu Srbije - objašnjava Mrđa.

OD SILVANE DO SANTANE

Sa đačkih MP3 plejera čuju se, prema ovim rezultatima, sve vrste muzike. Na prvo mesto omiljenih žanrova najviše ih je stavilo pop muziku (15,2 odsto), pa rok (11,8), haus (9,6) i tehno (9,3 procenta). Na listi su i izvorna, starogradska muzika, turbo folk, ali i duhovna i klasična muzika, koju, istina, slušaju malobrojni.

Za razliku od kompjutera, knjigama se znatno manje posvećuju. Tako tokom zimskog raspusta 28,5 odsto đaka nije pročitalo nijednu knjigu. Njih 26,3 odsto je čitalo jedno književno delo. Dve knjige pročitalo je 28,7 srednjoškolaca, a tek četvrtina više od toga.

Novine su im mnogo zanimljivije od književnosti, pa četvrtina srednjoškolaca čita najviše časopise, 18,7 na prvo mesto stavlja dnevnu štampu, a stripove 4,5 procenata. Lektira je glavno štivo za 18,9 odsto anketiranih đaka, popularne knjige za 15,3 odsto, a književna dela tek za njih 14 procenata. Prevedeno na razred, od 30 đaka - tek četvoro uzme da pročita neki roman, poeziju ili dramu koji nisu u obaveznom programu.

Književna dela, časopise i popularne knjige više vole devojke, a stripove i dnevnu štampu mladići. Nešto manje od dve trećine često čita dnevne novine, a uopšte ih ne čita tek svaki deseti srednjoškolac.

I.M.


 

[Naslovna] [Srbija] [Rep.  Srpska] [Dijaspora] [ex Yu] [Zanimljivosti] [Sport] [Servis]

Kontakt / Uslovi koriscenja / Marketing