glavniBanner

 

 

www stranac.net

 

 

 

Svitac među piscima

izvor: evn                                                                                                                                                                                                                23.09.2014

handke-nagrada 

Najveća evropska nagrada za dramsku književnost, "pozorišni Nobel", uručena je u nedelju u Oslu austrijskom piscu Peteru Handkeu. Ibzenova nagrada koja se dodeljuje za ukupni dramski opus dobitniku donosi trista hiljada evra. Deo tog novca Handke je odlučio da donira srpskoj deci na Kosovu i Metohiji za izgradnju bazena, a ostatak će dati u humanitarne svrhe.

Ovaj svečani čin već nekoliko sedmica ima dramsku uvertiru u norveškoj javnosti. Pred samo uručenje visokog priznanja ispred Narodnog pozorišta u Oslu, bosanski i albanski aktivisti nastanjeni u ovoj skandinavskoj zemlji organizovali su bučni protest, osuđujući laureata zbog podrške koju više decenija pruža srpskom narodu, kako u Bosni tako i na Kosovu i Metohiji, noseći parole na kojima je između ostalog pisalo i "genocid", uz uzvike "fašista" i "ubica".

Ništa manje "bučan" nije bio ni deo norveške štampe, a atmosfera je delimično podsećala na političku harangu zbog koje je svojevremeno Handke vratio veliku nagradu "Hajnrih Hajne". Uprkos osudama da je "ideološki monstrum", da je "šurovao sa srpskim ekstremistima i nacionalistima" tokom raspada SFRJ, i insistiranja da se žiri koji mu je nagradu dodelio povuče, Handke je juče zahvalio na priznanju, u govoru na godišnjoj "Ibzenovoj konferenciji", u rodnom mestu norveškog pisca, u Skijenu.

U govoru koji nije bio politički intoniran, već se pre svega odnosio na sopstvenu poetiku i odnos prema Ibzenu, neprijateljski doček u Oslu Handke je samo kratko prokomentarisao: "Dođavola sa ekspertima, ne samo s onima koji su protiv Balkana".

- Pre skoro pola veka, neka vrsta pesme doletela je prema meni, i imala je veoma poseban stih: "Na izmaku snage, svi mi govorimo o ključnim stvarima" - obratio se Handke zvanicama u Skijenu. - Posle četvrt veka pisanja i objavljivanja, Henrik Ibzen je proslavio umetnički jubilej kao uvaženi profesionalac, a četvrt veka potom, 1902, na njegov 70. rođendan, studenti u Oslu u povorci, njemu u čast, nosili su baklje. A mnogo pre toga, Ibzen je predstavljao Norvešku na otvaranju Sueckog kanala. U Egipat je poslat u ime države, verovatno samo zbog jednog čina epsko-lirske drame "Per Gint".

Osvrnuvši se na to da u svojoj 72. godini, od norveške vlade i protiv volje jednog broja građana prima ovo značajno pozorišno priznanje, Handke je naglasio da mu je nelagodno koliko ga narod ove zemlje poštuje, uprkos tome što mu kao piscu, njegovom stilu i naglašenim emocijama - ne veruje baš previše.

- Mene ne čeka nikakva povorka baklji ni u Oslu, ni u Beču, niti u Šavilu koji sam izabrao za svoj povremeni dom - nastavio je pisac. - Austrijska država mudro i učeno nikad nije pozvala svog pisca P. H. da održi govor pred Evropskim parlamentom. Umesto studentske povorke baklji, moje misli se okreću radije ka povorci svitaca o kojima sam jednom pisao, o tome kako se vijoreći visoko na nebu ustremljuju ka zemlji, u duboku mračnu noć furlanijskih ravnica u severnoj Italiji, gde je svoje detinjstvo i mladost proveo Pjer Paolo Pazolini. Prošlo je mnogo vremena od kada sam video tihi noćni let svitaca. Povremeno u ponoćni čas primetim ponekog svica u travi, i tamo malo podalje, drugog, i sledeće noći tu dvojicu nepokretnih na istom mestu. Da li su svici zaboravili da lete? Ili su vrsta koja nestaje? Da li je tih nekoliko bića vezanih za zemlju, neka druga, mutirana vrsta - zapitao se Handke.

ČINOVI LIČNE DRAME

- Ibzen je jednom rekao da je u svojim dramama sudio samom sebi. Isto važi i za mene. U svakodnevnom pisanju i u svakom poglavlju mojih romana postoji epska borba da se proširi vlastita ličnost i ona je neumitno dramatična. I u toj drami postoje činovi, mada ih je nemoguće pobrojati kao u Ibzenovim dramama - rekao je Handke.

novosti.rs

 

 

Izložba o Velikom ratu na Kalemegdanu

Bitef: Veliki rat i bolna polja sećanja

Otvoren 55. Oktobarski salon

Subotica: Stiže praznik lutkarstva

Doba Velikog rata kroz pet celina

Izbor direktora Biblioteke grada Beograda: Smešna igra skrivalice

Do zvezda ivicom ponora

Otvorena izložba "Henri Mur - grafičar" u Narodnom muzeju

Bacali knjige sa trećeg sprata

Tasovac o uspehu filma "Ničije dete": Podvig ravan čudu

U slavu velikom Mokranjcu

Šansa za maštovite

Nova sezona u Muzeju Kinoteke

Burne godine

Skulpture: Vrhunska dela u tužnom rezervatu

Trijumf filma "Ničije dete"

 Počinje 43. Brankovo kolo

Počinje 81. "Vukov sabor"

„Prosveta“ drugi put ide na prodaju

Srbija bi od stranih filmadžija mogla da zaradi 50 miliona evra godišnje!

Nova pravila za izdavače na Sajmu knjiga: Igraj po diktatu tržišta

"Moj život u džungli Sarajeva" privremeno otvorio Zemaljski muzej

Počinje filmski festival u Pančevu

"Prošlost je sada" slogan Bitefa

Češki igrani film o Sv. Ćirilu i Metodiju u Beogradu

Srpski kandidat za Oskara "Montevideo, vidimo se"

U trci za Oskara samo dva filma

Henri Mur, drugi put među Srbima?

Gran pri "Naisa" Borisu Milivojeviću

(Est)etika nacionalizma – dizajn za turbofolk

"Njihovim očima": Dokumentarac o haškim svjedocima

Janketić: Nagrade su lekovite

Turski film "Pjesma moje majke" najbolje ostvarenje 20. SFF

Počinju 49. niški susreti

Palavestra predvodio savremenu srpsku književnu elitu

Velikan u punom sjaju

Marković: Još nisam okačio kopačke...

„Neposlušni“ najbolji u Vrnjačkoj Banji

Skupljač perja, snova i blata

Filmski centar: Direktor ni na nebu ni na zemlji

Tri decenije bez Duška Radovića

Ko drži Zemaljski muzej BiH kao taoca?

Jubilarni SFF: Vrijeme kada Sarajevo živi punom snagom

Šta ćemo gledati na Bitefu

Sudenti iz 21 zemlje u filmskom kampu u Srbiji

 

 

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

 

 

naslovna

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert