|
Palavestra predvodio savremenu srpsku književnu elitu
izvor: vecernje novosti 21.08.2014
Predrag Palavestra je književni kritičar prvog reda i dosad nedostižnog učinka. Verovatno da dugo nećemo imati intelektualca takvog zbira interesovanja, koji je predvodio savremenu srpsku književnu elitu, koji je bio čuvar beogradskog stila i građanske otmenosti, sve na tragu Jovana Skerlića, Branka Lazarevića i Bogdana Popovića. Kao što su oni bili njegovi uzori, takav će i Palavestra biti za sve ljude koji seriozno izučavaju istoriju srpske književnosti i književne kritike. Palavestra je kao novinski kritičar usmeravao tok naše književnosti. Oštar, ali pravičan. Precizan i kada nije pogodio metu. I tada je, dakle, imao obrazloženo stanovište. Sačinio je nekoliko antologija, po periodima, i tako pokazivao svoja estetska merila. Uvažavani su takvi njegovi radovi. Prvi je celovito izučio književnost Mlade Bosne. O tom pokretu je napisao studiju. Osvetlio je stvaralačku snagu mladih ljudi koji su krenuli da osvoje nebesku vedrinu. Sastavio je hrestomatiju njihovih književnih radova. Pokazao je da se u Mladoj Bosni okupljala učena omladina i svaki razgovor o njima, ove godine, kada se često i na različite načine pominju, mogao bi da počinje mislima Predraga Palavestre.
Palavestra je napisao celovitu istoriju srpske književne kritike, u dva toma, na dve hiljade stranica, u rasponu od dva i po veka, od 1768. i Orfelina do 2007. i najmlađih savremenika. U krugovima, po periodima, kao da je za primer uzeo Mendeljejeva i njegov sistem elemenata u prirodi, Palavestra je na srodan način, učenim postupkom, gospodskim redom reči, rasporedio stotine književnih kritičara i tako napisao izuzetnu istoriju srpske književne misli. To je dosad u svom predmetu samo on uradio.
Pre tog poduhvata završio je veliki projekat, u 25 tomova. Tamo su, u antologijskom izboru, tekstovi srpskih književnih kritičara koji su delovali do Drugog svetskog rata. Nema drugog mesta gde su se zajedno našla imena i onih koji su hvaljeni i onih koji su u doba izlaženja antologije bili zabranjivani, pre pedesetak godina.
Istovremeno je objavio i knjigu o posleratnoj srpskoj književnosti (1945-1970). Uvrstio je, po prirodi stvari, srpske pisce iz četiri jugoslovenske republike gde je nastajala književnost na istom jeziku različitih imena. Tada, pre četrdesetak godina, nagovešten je opšti raskol koji smo doživeli.
Palavestri su zbog istine koju je rekao obećavali da će mu „razvući creva od Terazija do Kalemegdana“, a za univerzitetsku nastavu je proglašen za nepodobnu osobu. Knjiga je s autorom skrajnuta iako su Meša Selimović i ostali pisci javno branili Palavestru i saopštili da su Srbi i pisci srpske književnosti. Takvi književni testamenti danas su dragoceni. Palavestra je zaslužan što smo ih dobili i što se čuvaju u SANU, gde je Palavestra u dugom nizu godina, i u nizu važnih dužnosti, učinio da vodeća srpska kuća nauke i umetnosti svoje poslove obavlja na opštu korist.
I ovoliko nagoveštaja kazuje koliko smo izgubili zato što akademik Predrag Palavestra više nije s nama i koliko će njegovi književni poslovi biti među nama: kao primer odakle se uči.
NEIZBRISIV TRAG
Predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić uputio je telegram saučešća porodici akademika Predraga Palavestre i SANU. - Srbija ostaje bez jedinstvenog teoretičara književnosti, istoričara, akademika koji je svojim naučnim radom, ali i stavovima o odgovornosti nauke ili isticanjem značaja javne reči, ostavio neizbrisiv trag među nama. Sa dubokim poštovanjem prema jedinstvenom delu akademika Predraga Palavestre upućujem iskreno saučešće - naveo je u telegramu predsednik Nikolić.
PREDRAG PIPER: SLEDIO IDEALE
Akademik Predrag Palavestra bio je skoro dve decenije sekretar Odeljenja jezika i književnosti SANU. Obavljajući tu dužnost, on je nesumnjivo ostavio snažan pečat na delatnost Odeljenja. O njegovom naučnom delu u oblasti istorije i teorije književnosti treba da govore pozvaniji od nekoga ko je lingvista, ali ne mogu da se ne setim da sam se sa delom akademika Palavestre počeo upoznavati pročitavši jednu njegovu studiju o srpskom filozofu i vizionaru Dimitriju Mitrinoviću, koja je na mene ostavila snažan utisak. Bio je čovek ideala kojima je težio i čvrstih ubeđenja, koje su neki s njime delili, a neki su im se protivili. Kada je bilo opasno braniti srpske nacionalne interese, prvo izdanje njegove knjige „Posleratna srpska književnost 1945-1970“ prećutno je bilo zabranjeno (a deo tiraža i uništen), pre svega zbog onih mesta u njoj koja su tadašnji ideološki kritičari ocenili kao srpski nacionalizam, a pisac je bio izložen pretnjama i drugim neprijatnostima. Kada se dve decenije kasnije, naglo povećao broj boraca za nacionalnu stvar, stvarnih ili onih drugih, neki od njih su akademiku Palavestri počeli zamerati da je suviše jugoslovenski opredeljen. Mislim da su se više menjali oni nego on.
GOJKO BOŽOVIĆ: BRANIO LjUDSKO DOSTOJANSTVO
- Bio je jedan od najznačajnijih književnih istoričara i književnih kritičara u srpskoj književnosti druge polovine 20. veka. Pišući svoje „književne teme“ u vrlo širokom rasponu od Mlade Bosne do kritičke književnosti, od Andrića kao skrivenog pesnika do Andrića kao pisca hronike i istorije, od Dimitrija Mitrinovića do književnosti kao kritike ideologije, od pitanja ketmana do pitanja fanstastike, od nasleđa srpskog modernizma do tradicije i avangarde u srpskoj književnosti, uobličio produbljenu je sliku moderne epohe srpske književnosti. Njegova istorija „zlatnog doba srpske književnosti“ i njegova istorija srpske književne kritike imaju sve razmere životnog dela,. Nije pisao samo tačno, precizno i analitično, već i poneseno i s naklonošću u kojoj se istinski videlo koliko mu je stalo do književnosti kao poslednje odbrane ljudskog i intelektualnog dostojanstva. U dva toma knjige „Nekropolje“ ispisao je izvrsne stranice sećanja na pisce kojima je bio prijatelj i savremenik. Sada im se pridružio u književnom trajanju i pamćenju.
IVAN NEGRIŠORAC: POGON ZA ISTRAŽIVANjA
Odlaskom akademika Predraga Palavestre u sećanje se preselio čitav jedan pogon za istraživanje srpske književne prošlosti. Njegove značajne sinteze o književnosti Mlade Bosne, epohi rane moderne, književnosti 1945-1970, o istoriji srpske književne kritike predstavljaju ključne orijentire za sagledavanje razvojnih tokova srpske književnosti 20. veka. Pišući o piscima poput Andrića, Mitrinovića, Branka Lazarevića, o stilskim fenomenima poput fantastike ili simbolizma, o jevrejskim piscima među Srbima, Palavestra je svestrano osvetljavao mnogobrojne složenosti i ponekad paradoksalnu prirodu srpske književnosti. Blagotvorna fleksibilnost i odsustvo čvrstog teorijskog, metodološkog uporišta prepoznavaće se u srpskoj istoriografiji upravo u rubrici koju obeležava ime Predraga Palavestre.
VIDA OGNjENOVIĆ: ČITALAC SA OLOVKOM
Rastužila me vest o smrti Predraga Palavestre, književnog kritičara, istoričara, dugogodišnjeg predsednika Srpskog PEN-a, akademika, urednika književnih listova i novina, veoma obaveštenog intelektualca i erudite. Bio je evropskog obrazovanja, humanističkih stavova i čovek visoke tolerancije u svakom pogledu. Njegovo klasično obrazovanje nije nimalo zaostajalo za aktivnim interesovanjem za modernu umetnost. Umro je jedan od retkih pažljivih čitalaca literature i možda jedan od poslednjih, koji je čitao sa olovkom u ruci, podvlačeći pasuse koje treba zapamtiti i istaći. Osim toga, bio je odličan i odan prijatelj, znao je da prijateljstvo nije samo odnos prema jednom čoveku, nego uopšte prema ljudima. Odlikovao se spremnošću da pomogne u svakom trenutku, da uteši, da dobar savet, kao i da proslavi tuđi uspeh.
|