glavniBanner

 

 

www stranac.net

 

 

 

„Prosveta“ drugi put ide na prodaju

izvor: novosti online                                                                                                                                                                                      04.09.2014

prosveta 

U bogatoj prošlosti „Prosvete“ nikada nije bilo veće zebnje nego danas kada kuća (u decembru) obeležava 70 godina postojanja. Posle krajnje sumnjive, neuspele i poništene privatizacije, nekadašnji simbol jugoslovenskog i srpskog izdavašta ponovo je na prodaji. Hoće li se za staru damu naći neki novi (pošteni!) prosci, ostaje mučna zagonetka, ne samo za 22 zaposlenih, već i za pisce i kulturnu javnost uopšte.

 

Agencija za privatizaciju objavila je javni poziv za privatizaciju 502 preduzeća, među kojima je i „Prosveta“. Svi potencijalni kupci trebalo bi da dostave pisma o zainteresovanosti za učešće u ovom postupku, a rok je 15. septembar.

Šta nekada najveća izdavačka kuća na Balkanu danas nudi? Od imovine, koja po pravilu najviše zanima buduće gazde malo je ostalo: kultna knjižara „Geca Kon“ (koja je u međuvremenu proglašena za kulturno dobro, ali to važi samo do maja sledeće godine), još dve knjižare, na Vračaru i na Kopaoniku, i skladište kod Pančevačkog mosta. Na papiru u vlasništvu imaju i 247 kvadrata na prostoru gde je pozorište „Boško Buha“, ali se spor oko toga vodi već dve decenije i još mu se ne nazire kraj. Sve ostalo što je ranijih godina posedovala „Prosveta“ munjevito i beskrupulozno (ras)prodato je 2009. godine kada je novi gazda postao Dejan Pantović, koji je pride i otpustio najveći broj zaposlenih. Posle štrajka koji je trajao punih godinu dana i pritiska javnosti naopaka prodaja, kojoj je kumovao i bivši višegodišnji ministar, poništena je, odlukom Vlade kuća je dobila status preduzeća u restrukturiranju i zatim se našla na famoznom spisku od 24 sporne privatizacije. Sada firmom rukovodi tročlani Odbor direktora, a od februara ove godine izvršni direktor je Dragan Milenković, koji kaže:

- Mnogi se s razlogom pitaju ko je odgovoran za katastrofalnu privatizaciju u kojoj je kuća bukvalno očerupana. Kod nadležnih nisam uspeo da saznam da li se uopšte nešto radi na ovoj slučaju i hoće li biti obelodanjena imena krivaca. Tražili smo da se barem razreši spor sa pozorištem, tako što bismo dobili neki drugi prostor, ali smo ostali bez odgovora.

Podsećajući da su se u „Prosveti“ od početka okupljala najznačajnija književna imena, i da je Ivo Andrić samo tri meseca posle osnivanja doneo na objavljivanje rukopis tri slavna romana „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Gospođica“, Milenković ističe:

- Za proteklih sedam decenija „Prosveta“ je objavila više od 10.000 knjiga i publikacija, enciklopedija, rečnika, priručnika, sabranih dela. Sa izdavačkim opusom čuvenog knjižara Gece Kona, čiju tradiciju baštinimo, broj izdatih naslova bliži se brojci od 20.000. I to je ono što je najveće bogatstvo ove kuće, a ne mrtvi kvadrati. Uostalom, mi već mesecima i izmirujemo poreze, komunalna i druga davanja, kao i plate, i da nije dugova koji su godinama nagomilavani, mi bismo danas bili zdrava firma koja može da živi od svog rada.

Smatrajući da je pogrešno što se „Prosveta“ tretira isključivo kao privredno preduzeće i na nju gleda isključivo kao na privredni subjekt, a zapostavlja njena dugogodišnja kulturna misija, naš sagovornik kaže:

- Moj predlog je da se „Prosveta“ izuzme iz ovog paketa na dva načina: ili da se proglasi kulturnim dobrom, ili da se donese poseban zakon kojim bi bila zaštićena, kao što je to učinjeno u slučaju Srpske književne zadruge. Prenebregava se, takođe, da je naše bogatstvo i u autorskim pravima koje imamo za ogroman broj knjiga od kapitalnog značaja, kao što su, recimo, dela iz čuvene biblioteke „Veliki romani“. Tu je i naša antikvarnica koja ima dragocene stare knjige i gaji retke stručnjake za očuvanje literarnog nacionalnog blaga. Dakle, „Prosveta“ po mnogo čemu zaslužuje da opstane.

A, hoće li - videćemo. Ukoliko „prosci“ izostanu, odnosno niko se ne javi na oglas, kuća će se ugasiti i podeliti sudbinu BIGZ-a, „Nolita“ i „Rada“, koji kao da i nisu postojali.

MALI AKCIONARI

Država poseduje 69,40 odsto akcija „Prosvete“, a ostalo mali akcionari. Više od 100 malih akcionara najavilo je pokretanje sudskog postupka za utvrđivanje ništavosti svih ugovora o prodaji nepokretnosti, kao i vraćanje otuđene imovine u vlasništvo preduzeća.

UTROSTRUČENA PRODAJA KNjIGA

Prema rečima Milenkovića, prodaja u „Prosvetinim“ knjižarama je u poslednjih nekoliko meseci utrostručena. Istovremeno, preduzeti su koraci za prodaju knjiga putem interneta, tako što su novija izdanja postavljena na Internet knjižaru - „Amazon“, a radi se i na unapređenju sopstvenog sajta, kao i na digitalizaciji svih dosadašnjih izdanja. U planu je i obnovljeno i prerađeno izdanje čuvene „Male Prosvetine enciklopedije“, koja je prodata u 100.000 primeraka. O tome je veoma zanimljiv projekat ponudio poznati arhitekta Slobodan Maldini.

novosti.rs

 

 

Srbija bi od stranih filmadžija mogla da zaradi 50 miliona evra godišnje!

Nova pravila za izdavače na Sajmu knjiga: Igraj po diktatu tržišta

"Moj život u džungli Sarajeva" privremeno otvorio Zemaljski muzej

Počinje filmski festival u Pančevu

"Prošlost je sada" slogan Bitefa

Češki igrani film o Sv. Ćirilu i Metodiju u Beogradu

Srpski kandidat za Oskara "Montevideo, vidimo se"

U trci za Oskara samo dva filma

Henri Mur, drugi put među Srbima?

Gran pri "Naisa" Borisu Milivojeviću

(Est)etika nacionalizma – dizajn za turbofolk

"Njihovim očima": Dokumentarac o haškim svjedocima

Janketić: Nagrade su lekovite

Turski film "Pjesma moje majke" najbolje ostvarenje 20. SFF

Počinju 49. niški susreti

Palavestra predvodio savremenu srpsku književnu elitu

Velikan u punom sjaju

Marković: Još nisam okačio kopačke...

„Neposlušni“ najbolji u Vrnjačkoj Banji

Skupljač perja, snova i blata

Filmski centar: Direktor ni na nebu ni na zemlji

Tri decenije bez Duška Radovića

Ko drži Zemaljski muzej BiH kao taoca?

Jubilarni SFF: Vrijeme kada Sarajevo živi punom snagom

Šta ćemo gledati na Bitefu

Sudenti iz 21 zemlje u filmskom kampu u Srbiji

Festival u Trebinju: "Zlatni platan" Mileni Dravić i Franku Neru

Treba ostati veran sebi

Karanović: U nastavku bi sve bilo ružnije

Zlatna mimoza za „Spomenik Majklu Džeksonu“

Svet iz ugla budućnosti

Snimaj kao što pišeš

„Ničije dete“ srpski predstavnik u Veneciji

Jovanovski: Balkan je duhovno nedeljiv

Bajka o istrajnosti i veri

Raskoš Crnjanskog

Primitivizam političkih elita prepreka regionalnoj saradnji u kulturi

Otvorena izložba "Prvi dan Velikog rata"

CANU: Uputstvo za prevođenje Njegoša

 

 

 

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

 

 

naslovna

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert