glavniBanner


www stranac.net
 


 

 

Skriveno blago Doma Jevrema Grujića

Izvor: agencije

Datum: 13. 02. 2014

 

Dom-Vojske

Izložba "Skriveno blago Doma Jevrema Grujića", veoma vredna umetnička dela iz 18, 19, i 20. veka koja su više od dva veka potomci državnika i diplomate Jevrema Grujića nabavljali i čuvali, a koja većinom do sada nisu izlagana u javnosti, otvorena je večeras u Galeriji Doma Vojske.

Zajedno sa umetničkom zbirkom, Dom Jevrema Grujića je spomenik kulture od posebnog značaja. U ovom domu živele su istorijske ličnosti značajne za srpsku državu i diplomatiju, dva veka šest generacija sakupljalo je i čuvalo umetnička dela iz različitih perioda, koja danas čine zbirku više od 400 predmeta.

Prema rečima današnjih potomaka ove porodice Lazara Šećerovića i Aleksandra Conića, to nije bilo puko sakupljanje predmeta, birani su sa ukusom i pažnjom, negujući uspomenu na pretke i istoriju Srbije.

Portreti su naručivani da bi se potomstvu ostavila uspomena na prethodne generacije, kraljevski pokloni i ordenje dobijani su za zasluge, diplomatske uniforme nošene su u miru a oružje korišćeno u ratovima za slobodu i nezavisnost Srbije, istakli su članovi porodice.

Izložbu, koja je zajednički projekat Doma Jevrema Grujića, Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Centralnog instituta za konzervaciju u Beogradu i Medija centra "Odbrana" otvorio je ministar odbrane Nebojša Rodić.

Ministar je zahvalio ovim institucijama na trudu, zajedničkom radu koji je omogućio da publika narednih mesec dana uživa u fantastičnoj muzejskoj postavci u Galeriji Doma vojske Srbije.

"Imajući u vidu da je naša najznačajnija institucija kulture, Narodni muzej, odavno zatvoren za javnost ova izložba je jedinstvena prilika ne samo da sagledamo istoriju jedne značajne srpske građanske porodice već i da vidimo izuzetno vredna dela likovne i primenjene umetnosti, staro oružje i arhivsko bibliotečku građu koja svedoči o bogatom kutlurno istorijskom nasleđu našeg naroda", rekao je Rodić.

On je dodao da je izložba i prilika da se bliže obavesti o razvoju građanskog društva u Srbiji, političkom životu i diplomatiji ali i da se osveže sećanja na prve žureve i večernja okupljanja u čuvenoj diskoteci kod Laze Šećera krajem šezdesetih godina prošlog veka, što je takođe deo postavke.

"Nije slučajno što je izložba uvrštena u program Doma vojske i to baš uoči praznika Dana državnosti, Jevrem Grujić, istaknuti pravnik i političar, državnik i diplomata i njegovi potomci ostavili su dubok trag u izgradnji moderne srpske države i vojske, kulturnom i javnom životu što u susret ovom velikom prazniku treba naglasiti", kazao je ministar.

U godini obeležavanja sto godina od Prvog svetskog rata prema Rodićevim rečima, moramo da se setimo imena onih koji nas svojim podvigom uče kako se voli svoja zemlja, kako treba biti posvećen, strpljiv i istrajan u ostvarivanju nacionalnih interesa.

Autori izložbe su Šećerović, Conić i istoričar umetnosti Ivana Vesković koja je autor teksta u katalogu u kome detaljno opisuje postavku koja obuhvata dela najznačajnijih srpskih umetnika: Paje Jovanovića, Uroša Predića, Steve Todorovića, Uroša Kneževića, Arsenija Petrovića, Zore Petrović, Ivana Tabakovića i Đorđa Krstića.

Postavku čine i upotrebni predmeti, stilski nameštaj, diplomatske uniforme, kolekcija starog oružja iz prvog i drugog srpskog ustanka, arhivska građa i konceptualno i prostorno zaseban segment zasnovan na fotografijama prve diskoteke na Balkanu, otvorene u Domu Jevrema Grujića 1967. godine, što predstavlja omaž avangardnoj i popularnoj kulturi šezdesetih godina 20. veka u Beogradu.


 

Lubardin legat dobio upotrebnu dozvolu

Predstava „Nemačka“: Priče mladih koji žele da odu iz Srbije

Vredna dela bez sigurne kuće

Nikola i zvanično među najboljima!

Jagoš Marković: Trijumf nad banalnošću

Vek i po od smrti Vuka Karadžića

U promociji projekta konzervacije Novog Brda učestvovali svi osim Srbije

Srbija u "Kreativnoj Evropi"

„Krugovima“ nagrada srpskog Fiprescija

Tito obožavao ruske klasike

Uz 126. rođendan: Zemaljski muzej u (ne)kulturnoj tranziciji

„Belgijski Oskar“ Emiru Kusturici

Lubarda pod ključem, Crnjanski u kutijama

Godišnjica smrti Dragana Maksimovića: Da se bezumlje ne ponovi

Podunavlju uloga u holivudskim blokbasterima?

Osamdeset godina od rođenja Branka Miljkovića

Puni standardi, prazne police

Decenija dobrog dokumentarca

Više para za trećinu

Titova biblioteka kulturno dobro

Kako sam stvorio Montevideo

Beograd: Glumci vode dva teatra

Kustendorf: "Zlatno jaje" filmu Postavka

Najavljen program 42. Festa

Velika scena Ateljea 212 ponela ime Mire Trailović

Bio jednom jedan tiranin

Legati kao eksponati

Beogradski grafiti - društvena kritika i rušenje tabua

„Kustendorf“ otvara „atentat na Ferdinanda“

NIN-ova nagrada Goranu Gociću

HTML Comment Box is loading comments...
 

Kontakt / Uslovi koriscenja

 

 

[Naslovna] [Servis]