glavniBanner


www stranac.net
 


 

 

„Belgijski Oskar“ Emiru Kusturici  

Izvor:  agencije

Datum: 02. 02. 2014

 

Magrti di sinema

Belgijska filmska akademija uručila je reditelju Emiru Kusturici nagradu za životno delo „Rene Margit“ .

„Sudbina svih ostvarenja iza kojih je stajalo ime moje malenkosti bila je vezana za Brisel, ideju da je filmska umetnost poseban vid slikarstva, i Elijen Dibua, damu koja je bila distributer mojih filmova u Belgiji i koja se za njih svojski borila. Nažalost, umrla je ove godine i nagradu posvećujem njoj“, rekao je proslavljeni srpski reditelj, u amfiteatru Belgijske filmske akademije, primajući nagradu za stvaralački opus.

Žiri „Magrit di sinema“, kojem je predsedavala poznata belgijska glumica Emili Deken, u obrazloženju nagrade za životno delo, uporedio je dvostrukog dobitnika Zlatne palme sa takođe svetski poznatim belgijskim režiserima Žan-Pjerom i Likom Dardenom, istakavši da izuzetno angažovani Kusturica nikad ne okleva da se upusti i u nemoguće bitke u kojima stalno pobeđuje. 

Ove cenjene godišnje nagrade, koju zajedno s nagradama za najbolje filmove, režiju i glumačka ostvarenja, dodeljuje belgijska valonska filmska Akademija „Andre Delvo“.

Za najbolji belgijski film ove godine proglašeno je animirano delo Ernest e Selin režisera Vensana Patara i Stefana Obijea, a nagradu kao najbolji strani film dobio je Adelin život Abdelatifa Kešiša.

Belgijski glumac Benoa Pelvord je dobio glavnu nagradu „Magrit di sinema“, za ulogu u filmu Mesto na Zemlji, režiserke Fabijen Gode, a za najbolju glumicu proglašena je Polin Etjen za ulogu u ostvarenju La Religieuse reditelja Gijoma Niklua. 

Prestižno priznanje koje je Emiru Kusturici dodeljeno sinoć na ceremoniji u Briselu, ustanovljeno je po Reneu Margritu, jednom od najvećih evropskih slikara nadrealista i najpriznatijem belgijskom umetniku.


 

Lubarda pod ključem, Crnjanski u kutijama

Godišnjica smrti Dragana Maksimovića: Da se bezumlje ne ponovi

Podunavlju uloga u holivudskim blokbasterima?

Osamdeset godina od rođenja Branka Miljkovića

Puni standardi, prazne police

Decenija dobrog dokumentarca

Više para za trećinu

Titova biblioteka kulturno dobro

Kako sam stvorio Montevideo

Beograd: Glumci vode dva teatra

Kustendorf: "Zlatno jaje" filmu Postavka

Najavljen program 42. Festa

Velika scena Ateljea 212 ponela ime Mire Trailović

Bio jednom jedan tiranin

Legati kao eksponati

Beogradski grafiti - društvena kritika i rušenje tabua

„Kustendorf“ otvara „atentat na Ferdinanda“

NIN-ova nagrada Goranu Gociću

Miodrag Krivokapić: Zatvorili smo se u svoje avlije

Ravna gora i dalje čeka istinu

Snimanje filmova o srpskim herojima čeka - pare

Koliko je novih predstava planirano u beogradskim pozorištima

Muzej grada Beograda: Beskućnik od 110 godina

Dragojević: Štit od laktaroša

Alternativna kultura briše granice regije

Berenis Bežo i Zaz na „Kustendorfu“

Arsenijević: Okružuje nas okorela bezdušnost

Samostalni umetnici: Prava samo na papiru

„Mali Budo“ na Kustendorfu

Ima li nade za bioskope u Srbiji

Tasovac: Bez nacionalnih penzija u kulturi

Promocija Tijanićeve knjige "Ja. I niko moj"

Priznanje za Hemona: "Knjiga mojih života" na listi najboljih u 2013.

Kokan Mladenović: I svet je "Farma" , ali na engleskom jeziku

Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije: Predmeti s mirisom detinjstva

HTML Comment Box is loading comments...
 

Kontakt / Uslovi koriscenja

 

 

[Naslovna] [Servis]