glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

makron-av6 nato-bih1 skupstina rs777
cg-eu1 mladi1 lekovi111 siromastvo REPREZENTACIJA premijera

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

  Polovnjaci na nišanu       

izvor: agencije  foto:                                                                                 12.11.2019.

 polovnjak

 

Prošle godine u Srbiju su uvezena 141.602 polovna vozila, a prodato samo 30.731 novo vozilo. Gotovo pet prema jedan u korist polovnjaka a brine što je više od polovine starijih od 14 godina, u prevodu s euro 3 motorima. Za uvoz „krševa” Srbi su 2018. potrošili više od 400 miliona evra. Podaci, nezvanični, za ovu godinu, govore da je broj polovnjaka koji je ušao preko carinske rampe već premašio za prvih 10 meseci prošlogodišnji bilans.

Zbog emisije štetnih gasova ta vozila su praktično proterana iz Evropske unije i mnogi tamošnji dileri su presrećni kada im iz Srbije stignu kupci sa šleperima za transport. U paketu, takva vozila se tamo prodaju gotovo po simboličnim cenama a ovde prodavci ostvaruju na njima ekstraprofite.

Inače, pre deceniju i više, tadašnji ministar finansija Mlađan Dinkić je obelodanio uredbu o uvozu polovnih automobila s minimumom standarda euro 3. Tipovi automobila s ovim standardom motora počeli su da se proizvode 2000. godine i s proizvodnih traka su silazili do 2005, kada je uveden euro 4, koji je važio od 2006. do 2009. Ovi automobili čine oko 60 odsto svih registrovanih vozila.

Miloš Petrović, predsednik Srpske asocijacije uvoznika novih vozila, odavno se zalaže da se zabrani uvoz krševa, ne samo s euro 3 već i s euro 4 motorom, ali da se do konačnog rešenja konsultuju sve zainteresovane strane.

Ono što se sada na tržištu dešava ide naruku onima koji govore da je naša zemlja deponija krševa iz Evrope. U međuvremenu je nikla i jedna nova profesija – prodavac polovnjaka, a svaki grad i selo na obodu ili već gde, ima placeve s ogradom i kućicom gde su izloženi pristigli automobili... Računa se da se oko 15.000 ljudi bavi ovim poslom.

Od početka Dinkićeve uredbe do danas u Srbiju je ušlo i registrovano nešto više od milion takvih polovnjaka. Izmenjena je slika voznog parka Srbije, nešto podmlađena ali ne bitno. I periodično, kad se desi neko prekomerno zagađenje vazduha, pokrene se pitanja oko rigoroznijeg uvoza, Pre neki dan je predsednik Srbije javno rekao da se priprema „zeleni plan” a u paketu s tim i zabrana korišćenja četvorotočkaša koji zagađuju.

To znači da vozači u Srbiji ne bi imali problem da i ubuduće voze svoje automobile s euro 3 standardom motora, ali bi bio zabranjen uvoz tih polovnjaka u našu zemlju.

Ne sme ni da se zaboravi pravilnik o tehničkim pregledima vozila, koji je stupio na snagu 2018, i koji je vlasnicima ostavio rok od tri godine da svoje automobile dovedu u sklad s eko-normama važećim u trenutku proizvodnje, tako da 2021. godine nijedno vozilo koje ima emisiju štetnih gasova veću od propisane za to vozilo neće moći da bude registrovano.

Pitanje je da li će većina vlasnika vozila uložiti dodatni novac u nove katalizatore, izduvne sisteme, pa zaista nije jasno šta će se desiti za dve godine.

Prozvan od predsednika, ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan se oglasio i rekao da je realno da od 2021. godine u Srbiji na snagu stupi zabrana uvoza automobila s euro 3 standardom motora i da je to jedna od mera koja je neophodna za smanjenje zagađenja vazduha, kao i borbe s opasnim otpadom, što stari automobili nakon upotrebe postaju.

Trivan navodi da bi za početak bio zabranjen uvoz euro 3 motora, a da lično smatra da bi bilo dobro razmisliti i o zabrani euro 4.

„Nije reč samo o zagađenju, već i o bezbednosti. Ne verujem da će cena bitno uticati na to šta ćemo raditi, država mora da povuče taj potez da bismo sami sebe zaštitili”, rekao je ministar.

Ovakve najave se normalno uvek odraze i na tržiše, pa je već uočeno da su cene u oglasima skočile za desetak odsto.

 

 

Hrvati i Bugari najnezadovoljniji životom u EU

Nemačka kao zemlja snova

U Srbiji od početka godine obavljeno 100.000 kontrola hrane

Čokolada sa tartufima i srpske tortilje na sajmu u Šangaju

Ekonomija ili ekologija – borski izazovi

Počeli arheološki radovi u Smederevskoj tvrđavi

Stopa nataliteta u BiH najniža u Evropi

Svako peto dete ima višak kilograma

Arheolozi u Viminacijumu užurbani zbog Uneskove liste

Čedomir Jovanović: Ponosan na 5. oktobar, Mrkonjić: Nisam očekivao da će se to desiti

Nuklearni otpad sve bliže BiH, Slovenija i Hrvatska ćute

Zašto Jasenovac nikad nije oslobađan?

Žiči neophodna obimna i složena obnova

Da li je Kinezima lakše da nauče srpski jezik, ili Srbima kineski

Zašto mladi odlučuju otići 'trbuhom za kruhom'?

U Srbiji se svake godine baci gotovo 247.000 tona hrane

Transparentnost Srbija: Beograd medju najnetransparentnijim prestonicama Evrope

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button