glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

dijalog44 ilegalni objekti plenkovic88
parada ponosa ibm bec11 sale55 Krunic-2 srbija-finska

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Industrija 4.0: Evolucija, a ne revolucija

izvor: agencije          foto:                                                                               29.08.2017

inovacije

Nova generacija digitalizovanih fabrika u razvijenim zemljama već je promenila način rada i način života - najteže poslove pruzeli su roboti i mašine, a odustalo se i od masovne proizvodnje

 

Nova generacija digitalizovanih fabrika u razvijenim zemljama već je promenila način rada i način života - najteže poslove pruzeli su roboti i mašine, a odustalo se i od masovne proizvodnje, pa je cilj zadovoljiti potrebu svakog pojedinačnog kupca.


To je ujedno i suština takozvane četvrte industrijske revolucije, nazvane Industrija 4.0, koja štedi vreme potrebno da se nešto proizvede, a uvodi i virtuelna testiranja čitavog procesa. 

Ovaj talas inovacija uskoro će zahvatiti i Srbiju, na šta ukazuje i to što je Vlada Srbije proglasila digitalizaciju za jedan od prioriteta u narednim godinama i kao jedan od najvažnijih generatora ubrzanog rasta.

Prelazak na digitalnu platformu funkcionisanja kompletne privrede nije jeftin. Neke procene govore da će EU će do 2030. u Industriju 4.0 investirati 350 milijardi evra.

Govoreći o velikim ulaganjima u ovaj koncept, zamenik predsednika Privredne komore Srbije Mihajlo Vesović priznaje da Srbija svakako neće biti nosilac tih promena globalno gledano, ali to ne znači da ne može da se osloni na strane kompanije koje bi mogle da investiraju u takav način proizvodnje u našoj zemlji. One bi bile finansijski nosioci uvođenja digitalnih tehnologija, a možda bi tako podstakle i lokalne partnere i dobavljače da pređu na digitalne platforme.

Vesović podseća da su se u staroj Jugoslaviji proizvodili, primera radi, automobili, avioni, ali su ipak tehnološki delovi rešenja, od motora do menjača usvajani iz inostranstva.

"Sada smo mi oni koji učestvuju u razvoju i istraživanju digitalnih platfprmi i tehnologija. U tom smislu važno je prisustvo Majkrosofta, Simensa, Dženeral Elektrika u Srbiji, jer su te kompanije motivatori novih tehnoloških procesa”, ističe Vesović.

Na pitanje Tanjuga šta je Industrija 4.0 donela kupcima u razvijenim zemljama i šta se može očekivati u Srbiji, direktor "Simens Srbija" Udo Ajhlinger kaže da je na tržištima koja su uvela digitalna rešenja kupac taj koji diktira način proizvodnje, upotrebnu vrednost proizvoda i, na kraju, i njegov izgled. Glavni kriterijum, nije više stav većine o nekom proizvodu, već su to individualne potrebe svakog kupca.

Direktor "Simens Srbija" nabrojao je još nekoliko primera novog tehnološkog trenda u praksi: Recimo, “Koka kola”, koja u pojedinim zemljama nudi mogućnost da sami napravite piće prema ličnom ukusu.

Zatim, pojedini proizvođači keksa, koji ostavljaju mogućnost da sami definišete ukus i izgled proizvoda. Digitalizovane prodavnice u kojima mena kasa za naplatu ili korpi, već se kupovina odvija digitalno, uz primenu Android aplikacije na mobilnom telefonu.

"Ove novine se uvode na tržištima širom sveta, kao i u Srbiji", kaže Ajhlinger i dodaje da, kada je reč o Srbiji, naša zemlja ide napred.

"Simens radi na edukaciji preduzetnika u Srbiji predstavljajući im najnovije tehnologije, dok sa nekoliko kupaca razrađuje konkretne modele digitalizacije njihovih postrojenja ili delova postrojenja", objašnjava Ajhliger.

Ističe da ulaganja u digitalizaciju proizvodnje nisu mala, ali je zato ciklus povraćaja investicije znatno kraći.
Nastavljajući obrazloženje o stranim kompanijama kao nosiocima digitalizacije proizvodnje u Srbiji, Mihajlo Vesović kaže da je takođe moguće i da manje ili brzorastuće kompanije započnu svoj posao u Srbiji i prošire ga globalno.

"To je velika šansa za malu ekonomiju da u novoj preraspodeli posla u svetskoj ekonomiji dobije značajnu ulogu", kaže Vesović.

Kao progresivne oblasti navodi farmaciju i biotehnologiju, a kao one koje će moći da prave "custom made" proizvode i koje će znati potrebe potrošača navodi sve proizvođače od bele tehnike do automobilske industrije.

Pokretač promena je naravno – IT sektor. Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović ističe da su informacione tehnologije osnovni i najmoderniji alat za podizanje efikasnosti industrije i to svih sektora bez razlike - poljoprivrede, mašinogradnje, elektrotehnike, rudarstva i drugih.

Smatra da je u Srbiji razvoj koncepta Industrije 4.0 moguće sprovoditi na dva koloseka – prvi koji podrazumeva obrazovanje mladih ICT inženjera i drugi koji definiše mere za očuvanje i razvoj proizvodne i prerađivačke industrije.

"To je težak i dugotrajan proces, ali i prošla, kao i ova vlada proglasili su digitalizaciju i tehnološki razvoj kao jedan od strateških prioriteta. To je podrška svima koji rade na razvoju novog koncepta da istraju i postignu rezultate, koji će u što kraćem roku doprineti otvaranju novih radnih mesta i podizanju konkurentnosti naše ekonomije. To je zalog za budućnost", zaključio je Popović.

Na pitanje da li će neke oblasti i radna mesta, usled novog tehnološkog razvoja "izumreti", Mihajlo Vesović iz PKS odgovara da će tradicionalne grane opstati, uz drugačiji način rada, a nije optimista kada je reč o pojedinim profesijama.

“Tradicionalne grane neće umreti, jer će uvek biti potrebno nešto izliti od čelika ili napraviti od tekstila. Samo, te teške poslove samo neće raditi 50 ljudi u pogonu, već mašine. Nećete moći više da vodite ni restoran ili hotel ako ne razumete digitalne procese u pozadini”, navodi on.

Vesoović ističe da pojedine profesije za 15-ak godina neće postojati, ali će ljudi koji se bave razvojem biće sve traženiji – pre svega inženjeri.

"Zamislite početak 20. veka kad je 80 odsto ljudi radilo u poljoprivredi. Danas ih tu radi tri do pet odsto na globalnom nivou, zato što su uvedene nove mašine", rekao je on. 

Možda ni automobilska industira neće ostati u ovom obliku, dodaje on.

"Možda ljudi neće kupovati automobile. Možda će ih iznajmljivati ili uopšte neće voziti, jer će, recimo, oni biti samovozeći", nagađa Vesović.

Jedno je sigurno, kaže Vesović, a to je da će se uspeh društva i ekonomije zasnivati na tome koliko brzo mogu da predvide promenu i koliko su spremni.

Razloga za strah svakako nema.

"Ništa se neće dogoditi preko noći, već postepeno. Ono što sledi nije revolucija, to je evolucija", zaključio je Vesović.

 

 

U Srbiji do 2020. godine 600 megavata struje iz obnovljivih izvora

Srpski naučnici „goje“ alge i skidaju svetsku cenu biodizela

Ristić: Vakcinacija jedina preventiva od epidemija

Opada broj vakcinisane dece u Srbiji, ima li razloga za brigu?

Brnabić: IT sektor je veliki potencijal

Singapur ima najbrži intenret, Srbija 41. u svetu

"Zelena energija" iz atara Banata

Brži internet i to u svim školskim učionicama u Srbiji

Broj obolelih od tumora u Srbiji raste, ali nema epidemije

Drugog avgusta planeta ulazi u ekološki dug/ Plastične boce opasne kao klimatske promene

BiH prijeti ekološka katastrofa

Srbi vole mobilni, ali ne i internet

Racionalnom potrošnjom struje uštede i do 20%

Srbin vs Svetske banke

Srpski distributer video-igara postao vodeći provajder u Sloveniji

Konferencija „ IT bezbednost ‒ od standarda do rešenja”

Budućnost je u digitalnom marketingu

Aplikacija "FilterApp" već ima 2.000 aktivnih korisnika

Šta sve razvijaju srpski programeri

Teslin rođendan – Dan nauke u Srbiji

Balkan i EU, možemo li izaći iz rominga?

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button