|
Svako geografsko područje u BiH ili zemljama u okruženju, nakon šumskih požara pogađa gubitak plodnog zemljišta i nestanak šumskog prostora, upozorava redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Čedomir Crnogorac.
Prema njegovoj ocjeni, može doći i do određenih mikroklimatskih promjena te nedostatka vode i stalnih tokova. Crnogorac, koji je i šef katedre za fizičku geografiju, ističe za Srnu da su posljedice požara velike te da se može osjetiti i nedostatak kiseonika, čiji su šume najveći proizvođač na planeti.
On napominje da su najvećim delom požari - subjektivni, odnosno izazvani čovekovim delovanjem.
"Posljedica požara je velika materijalna šteta, jer je stradala ogromna količina drvne mase, a nestane i podloga koja se nalazi u šumama, a koja je veoma korisna - šuškor list i sloj iglica kod četinarskih šuma. Sve to može uticati na pojavu koja se naziva `specifičan oticaj`", rekao je Crnogorac, prenosi "EuroBlic".
On napominje da je to ona količina vode koja padne na šumski pokrov, čime šuma zadržava najveći dio i dopušta postepenu infiltraciju u podzemne vode. Na taj način se stvaraju veliki rezervoari za brojne izvore i vodotoke. Crnogorac napominje da je s ciljem sprečavanja te negativne posljedice potrebno pošumljavanje u razumnom roku.
"Kod nas u posljednje vrijeme nema ni gorana, ni pošumljavanja, pa sumnjam da će izgorjeli deo biti pošumljen, tako da će najčešće ostati goleti", navodi Crnogorac.
On ističe da se prilikom požara javlja zagađenje vazduha, koje izaziva uništenje biodiverziteta te flore i faune, uništenje staništa rijetkih vrsta, na primjer orlova ili nekih drugih vrsta ptica kojima je specifično stanište upravo u šumama.
Crnogorac navodi i prisustvo aero-zagađenja, ističući da dim dovodi do narušavanja maksimalno dozvoljene koncentracije određenih zagađivača u atmosferi, što utiče na ljude, a posebno kod onih požara blizu stambenih zona. Prema riječima Crnogorca, i pepeo koji je ostao usljed vjetra i oluja može biti transportovan na mnogo veće udaljenosti i usloviti ozbiljniju zagađenost atmosfere.
"Sa požarima se ne treba igrati - potrebna je ozbiljnija kontrola", upozorava Crnogorac i ističe potrebu za uspostavljanje sistema kontrole iz vazduha.
On smatra da je potrebna neka vrsta šumske patrole ili službe koja bi više vodila računa posebno vikendom i tokom dana kada veći broj izletnika boravi u šumama.
"Na ovaj način uništavamo veliko dobro. Da se šuma obnovi potrebno je 30 do 40 godina, a u RS je u posljednjim požarima izgorio upravo najkvalitetniji dio šume", ističe Crnogorac za Srnu.
Srbi vole mobilni, ali ne i internet
Racionalnom potrošnjom struje uštede i do 20%
Srbin vs Svetske banke
Srpski distributer video-igara postao vodeći provajder u Sloveniji
Konferencija „ IT bezbednost ‒ od standarda do rešenja”
Budućnost je u digitalnom marketingu
Aplikacija "FilterApp" već ima 2.000 aktivnih korisnika
Šta sve razvijaju srpski programeri
Teslin rođendan – Dan nauke u Srbiji
Balkan i EU, možemo li izaći iz rominga?
|
