To što građane zemalja članica EU razgovor i preko granice košta kao kod kuće, u Uniji su proslavili kao priču o evropskom uspehu. A Balkan je i dalje u romingu. Zato su ministri telekomunikacija Makedonije, Crne Gore, BiH i Srbije pisali Evropskoj komisiji. Drugi put u tri godine.
"Mi u startu nismo gajli prevelika očekivanja i ne treba ni sada da stvaramo iluziju da će se to desiti sutra ili prekosutra, čak i ova odluka za zemlje EU je doneta posle 10 godina teških pregovora i sa operatorima i sa zemljama članicama. Nisu nama šanse velike, ali mi vršimo konstantan i kontinuirani pritisak da bi Evropska komisija mogla da se pomeri sa mrtve tačke", objašnjava ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.
Za Uniju bez rominga bila je potrebna decenija i zbog protivljenja operatora. Procenjuje se da su na gubitku oko milijardu i dvesta miliona evra. Deo toga pokušavaju da naplate većim cenama razgovora upravo sa zemljama Zapadnog Balkana.
Zvaničnici u Beogradu ne očekuju topao prijem poslednje inicijative ni kod kopmanija na srpskom tržištu. Teši ih da je reč o tek 13 miliona građana četiri zemlje, naspram 400 miliona građana EU.
"Smatramo da će i operatori nadomestiti ovaj gubitak kroz povećanu frekventnost saobraćaja koja će neminovno uslediti nakon što se roming ukine", rekao je Ljajić.
To ne bi bio izuzetak. Evropska uredba koja se primenjuje tek oko dve nedelje važi i za Norvešku, Island i Lihtenštajn – zemlje koje nisu članice. Taj argument ministri su poslali u Brisel. Pre toga, mogli bi da izjednače cene u sopstvenom dvorištu, kažu stručnjaci. Za sada se godišnje određuje gornja granica cene poziva.
"Ta inicijativa je praktično prekopirano ono što se dešavalo u EU poslednih deset godina gde je takođe po nekim stopama ukidan roming, do pre godinu dana je roming postojao, ali je bio minimalan. To nas svakako čeka kada uđemo u EU", navodi stručnjak za telekomunikacije Marko Tanasković.
Kada bi se cene poziva izjadnačile pre toga, procenjuje se da bi to imalo efekat poput vizne liberalizacije. Podrška EU raste, kada građani osete povoljnosti koje donosi članstvo.
|