glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

granica44
oluja3333 KOmemoracija
investicije
meso vucic-dodik-patrijarh gernika Anic osijek

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Brži internet i to u svim školskim učionicama u Srbiji

izvor: agencije           foto: vn                                                                          04.08.2017

rasim

Za 30 meseci sve škole u Srbiji biće povezane na Akademsku mrežu (AMRES), predviđeno je protokolom koji su danas potpisali ministar prosvete Mladen Šarčević i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić

Za 30 meseci sve škole u Srbiji biće povezane na Akademsku mrežu (AMRES), predviđeno je protokolom koji su danas potpisali ministar prosvete Mladen Šarčević i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.


Sve škole u Srbiji opremljene su računarima i skoro sve imaju internet, preko komercijalnih provajdera, ali povezivanje na AMRES omoćiće brži, bolji protok.

Projektom je predviđeno da Ministarstvo prosvete opremi škole neohodnom opremom, Ministarstvo telekomunikacija da obezbedi mrežu, a Ministarstvo finansija da obezbedi novac za to, a krajnji efekat tog projekta biće da će internet biti dostupan u svim školskim učionicama u Srbiji, ali i da će biti kvalitetniji i brži.

Resorno ministarstvo u obavezi je da nabavi računare, tablete, štampače, projektore, smart table, E dnevnik u svim školama. 

Skoro 80 odsto škola u Srbiji već su povezane na AMRES mrežu i sve su opremljene neophodnim računarima.

"Mi smo tokom leta obezbedili dosta donacija, dosta je računara nabavljeno sredstvima iz budžeta. Imamo još jedan kredit, gde ćemo tokom jeseni nabaviti 400 do 500 računara", rekao je za Tanjug ministar prosvete Šarčević.

Potpisnici će predložiti vladi formiranje radne grupe kako bi se utvrdili najpovoljniji izvor finansiranja u skladu sa Memorandumom o razumevanju koji je Vlada Srbije potpisala sa Kompanijom Cisko i Sporazumom o strateškom partnerstvu koje je zaključilo ministarstvo sa kompanijom Huavej.

"Radimo mrežni sistem koji će omogućiti da deca mogu da koriste i svoj alat, svoj tablet, tako da je to nešto što su okolne zemlje puno para potrošile", pojasnio jer ministar Šarčević i dodao da od jeseni e dnevnik počinje da se realizuje u 200 škola i da će posao biti nastavljen naredne školske godine.

Ministar trgovine , turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaže da se traži najbolji način finansiranja projekta i dodaje da bez primene informatičkog znanja privreda ni jedne zemlje ne može da bude konkurentna na tržištu.

"Mi, na žalost, imamo 40 odsto populacije bez odgovarajućeg nivoa digitalnih veština. Sa reformama obrazovnog sistema mi hvatamo korak sa tehnološkom revolucijom", rekao je Ljajić.

Krajnji efekat projekta, pojašnjava, je da se obezede neophodni uskovi da svaka škola u Srbiji dobije pristup brzom internetu, da sve škole imaju jednako opremljene kabinete sa odgovarajućom opremom.

"Time će se izbeći razlike koje postoje i u ekonomskom i u digitalnom smislu. Dakle škole u Trgovištu će imati jednake uslove kao svaka škola u Beogradu. To opet povećava nivo digitalnih kompentencija nastavnika i učenika i dugoročno obezbediti veći broj IT stručnjaka u Srbiji", zaključio je on.

 

 

Broj obolelih od tumora u Srbiji raste, ali nema epidemije

Drugog avgusta planeta ulazi u ekološki dug/ Plastične boce opasne kao klimatske promene

BiH prijeti ekološka katastrofa

Srbi vole mobilni, ali ne i internet

Racionalnom potrošnjom struje uštede i do 20%

Srbin vs Svetske banke

Srpski distributer video-igara postao vodeći provajder u Sloveniji

Konferencija „ IT bezbednost ‒ od standarda do rešenja”

Budućnost je u digitalnom marketingu

Aplikacija "FilterApp" već ima 2.000 aktivnih korisnika

Šta sve razvijaju srpski programeri

Teslin rođendan – Dan nauke u Srbiji

Balkan i EU, možemo li izaći iz rominga?

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button