Zemaljski muzej u procjepu između Vlade FBiH i uprave
Izvor: rse
Datum: 14. 04. 2014
Od zakivanja daski na vratima Zemaljskog muzeja BiH prošlo je više od 18 mjeseci. Od tog dana traje apel bh. intelektualaca i kulturnih djelatnika da se riješi pitanje rada muzeja. Nedavno su im se pridružile i kolege iz Evrope i svijeta, što je, čini se, urodilo plodom, jer je Vlada FBiH donijela odluku o privremenom finansiranju i upravljanju ovom najstarijom kulturno-naučnom institucijom. Tako bi početkom maja daske trebale biti skinute, a muzej otvoren. Nasuprot vladinim najavama, iz muzeja tvrde kako ipak neće doći do otvaranja dok se ne osiguraju novci za nesmetano funkcionisanje muzeja.
„Zemaljski muzej BiH vlasništvo je svih građana i nijedan pojedinac nema pravo, bez obzira da li se radi o predsjedniku države, ministru ili direktoru, da taj muzej zatvori.“
Ovo su riječi ministra obrazovanja i nauke FBiH Damira Mašića. Ispravno, reći će mnogi, ali zašto ih se ministar nije sjetio prije nešto više od 18 mjeseci, od kada su zakovana vrata na Zemaljskom muzeju BiH. Čini se da su se i oni probudili pred izbore. Na sjednici Vlade Federacije BiH odlučeno je da će se Zemaljski muzej BiH uskoro otvoriti - jer se bliži stogodišnjica Sarajevskog atentata i očekuje dolazak brojnih turista. Onemogućiti inostranim posjetiocima pristup istinskoj državnoj atrakciji isuviše je rizično i sramotno. Sada se institucija, stara više od 120 godina, koja baštini naslijeđe svih ovdašnjih naroda, našla u procjepu između Vlade FBiH i direktora Adnana Busuladžića, koji tvrdi kako se vlada vodi strategijom ”napad je najbolja odbrana”:
„Strategija je tu vrlo jasna - navesti nas i natjerati na otvaranje po principu drži vodu dok majstori odu, dok prođu sve te manifestacije, po mogućnosti izbori, a nakon toga muzej se može srušiti. Vidimo da je u pitanju jedan prevarantski mentalni sklop, koji želi pod svaku cijenu skinuti daske bez rješenja ijednog problema.“
Naime, federalna vlada usvojila je odluku o privremenom finansiranju i upravljanju Zemaljskim muzejom. Čeka se još saglasnost Vijeća ministara BiH. Za sada je federalni i kantonalni nivo vlasti osigurao 220.000 eura. Taj novac je, smatra Mašić, dovoljan za nastavak rada muzeja:
„Mi već sada govorimo o iznosu koji je skoro dovoljan da od ovog trenutka pa do kraja godine podmiri obaveze u smislu materijalnih troškova i obaveza prema radnicima u muzeju.“
Za razliku od Mašića, Busuladžić tvrdi kako taj novac nije dovoljan:
„Ta sredstva nisu operativna u punom kapacitetu, a kada je Zemaljski muzej u pitanju, riječ je o sredstvima koja mogu pokriti tek tri plaće. Muzej nigdje na svijetu nije komeracijalna ustanova koja prodajom kokica, suvenira ili ulaznica može živjeti.“
Na ove riječi direktora Muzeja, ministar kulture i sporta FBiH Salmir Kaplan kaže:
„Ukoliko je država kriva, ne daje sredstva, onda se fino da ostavka, izađe se u medije i kaže se:’Pogledajte kakva nam je država, nema sredstava za muzej.’ A ne kao da je to u njegovoj privatnoj zaostavštini ostalo od dede i babe i onda on rekao: ’Sad ću ja to zaključati.’ Kao dijete kad se naljuti, pa uzme loptu i kaže: ’Odoh ja sad, neće se niko igrati.’“
Ovakav odnos vlade prema direktoru, i obratno, sramotan je smatra bh. publicista i književnik Emir Imamović:
„Mislim da mi trenutno imamo sukob diletanata s obje strane koji se igraju sa jednom tako kapitalnom institucijom bh. kulture kao što je Zemaljski muzej. Vlasnik trafike može ne otvoriti trafiku, ali direktor Zemaljskog muzeja se ne pita hoće li on otvoriti muzej. On je tu zato da muzej radi.“
Grupa bh. intelektualaca nedavno je uputila državnim i entitetskim premijerima pismo u kojem su nedostupnost muzeja za javnost nazvali anticivilizacijskim činom. "Hitno otvorite Zemaljski muzej!", stoji u zahtjevu. Jedan od potpisnika je i režiser Haris Pašović, koji vjeruje da će muzej biti otvoren u maju:
„Ja mislim da sada postoji vrlo duboko razumijevanje u javnosti, ali što je jednako važno - postoji i u organima odlučivanja vrlo jasna svijest o svemu tome.“
Naokn što federalna vlada preuzme privremeno upravljanje Zemaljskim muzejom, trebala bi imenovati upravni odbor, koji je poslijednji put imenovan prije 14 godina, te novog direktora. A onda će uslijediti novi problem - jer samo dug po tužbi uposlenika muzeja iznosi više od milion eura. Ipak, takav scenario raduje i trenutnog direktora Adnana Busuladžića:
„Htjela to federalna vlada ili ne, htio to Salmir Kaplan ili ne, ovdje ipak ne vladaju šuma ni džungla, nego ipak ima neki zakonski okvir. Uposlenici će za svaki mjesec naplaćivati svoje plaće sudskim putem, skidanjem sa računa federalne vlade.“
I dok se vodi sudski postupak u kojem Zemaljski muzej BiH tuži državu zbog 19-ogodišnjeg maćehinskog odnosa, još nema jedinstvenog rješenja između Federacije BiH i Republike Srpske - kojoj razini vlasti Muzej treba pripasti. Plan je da Zemaljski muzej BiH i Kinoteka BiH, koja bi se pripojila Arhivu BiH, postanu državne, a da Federacija Bosne i Hercegovine preuzme ostalih pet institucija kulture.
