Potomci odlučuju da li će se Tesla sahraniti u Hramu?
Izvor: evn
Datum: 03. 03 . 2014
Inicijatori prenosa posmrtnih ostataka Nikole Tesle iz Muzeja u portu Hrama Svetog Save i zvanično će zatražiti saglasnost potomka velikog naučnika da urna sa pepelom pretka bude premeštena u postament spomenika na vračarskom platou. Vrh Srpske pravoslavne crkve, prestoničke vlasti i Vlada, uprkos otporu dela javnosti i dalje smatraju da je porta hrama najbolja lokacija za Teslino večno počivalište.
Prema sporazumu koji su prošle nedelje potpisali patrijarh srpski Irinej, ministar energetike Zorana Mihajlović i prvi čovek Privremenog organa uprave Beograda Siniša Mali, urna sa pepelom srpskog genija trebalo bi da bude preneta nedaleko od hrama, gde bi njegov spomenik, uz obeležja Svetog Save i Karađorđa, činio trougao velikana srpskog naroda.
Ovoj ideji, međutim, suprotstavio se niz udruženja iz Srbije i inostranstva, koje smatraju da bi Nikola Tesla trebalo i ubuduće da počiva u Muzeju koji je njemu posvećen. Nasuprot njima, inicijativu poteklu još 2006. godine u SPC pozdravio je veliki broj javnih ličnosti i muzejskih stručnjaka. Njihov osnovni argument jeste da je Nikola Tesla kremiran mimo svoje volje i da kao i svaki zaslužni građanin ima pravo na dostojnu sahranu. U prilog tome navode i da je njegovo sadašnje počivalište neadekvatno, jer je tamo dostupno ograničenom krugu posetilaca.
Glas u prilog prenosa Teslinih posmrtnih ostataka u ponedeljak je digao predsednik Matice srpske Dragan Stanić. On naglašava da bi podizanjem monumenta velikom naučniku vračarski plato postao svojevrsni Panteon najzaslužnijih ličnosti za duhovno-istorijsku sudbinu srpskog naroda.
- Ključnu obavezu brige o imenu i delu Nikole Tesle trebalo bi da vodi srpski narod i ne smemo je prepustiti nekome drugome već to mora biti u prevashodnoj nadležnosti srpskog naroda, njegove nauke i kulture - objašnjava Stanić. - Teslina genijalnost, izumi i stvaralačke ideje pripadaju celom svetu, svim ljudima i univerzumu. Srpski narod, međutim, morao bi da sopstvenu nauku i kulturu što čvršće veže za ovog genijalnog stvaraoca.
Sloganu "Spasimo nauku", iza koga stoje protivnici prenosa Teslinog pepela, usprotivila se u ponedeljak i Nela Mićević, direktora beogradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ona kaže da pitanje sahrane posmrtnih ostataka nije naučno, već civilizacijsko pitanje u kome se vidi i odnos našeg društva prema ovom velikanu.
-Osnovno je pitanje da li bi zemni ostaci Nikole Tesle trebalo da budu sahranjeni kao posmrtni ostaci svakog drugog čoveka ili je primereno da se čuvaju kao muzejski eksponat - objašnjava Nela Mićević. - Ko želi da spasi nauku neka vrši pritisak na državu da se više investira u naučne centre, univerzitete i institute.
ZEMLjIŠTE NIJE CRKVENO
Zemljište na kome bi prema potpisanom sporazumu trebalo da bude postavljen spomenik Nikoli Tesli ne pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već gradu Beogradu - saznaju "Novosti". Crkva bi prilikom ceremonije prenosa urne bila zadužena isključivo za verski obred, u skladu s pravoslavnim hrišćanskim običajima. Inicijatori prenosa urne na vračarski plato u prilog ovoj ideji navode da bi brojni posetioci Hrama Svetog Save iz zemlje i sveta time dobili priliku i da odaju počast velikom naučniku.