glavniBanner


www stranac.net
 


 

 

Najbogatije nalazište zlata u svijetu se nalazi u Srbiji 

Izvor: agencije

Datum: 30. 01 . 2014

 

zlato

Bor - Računajući bruto vrednost bakra i zlata, po cijenama na berzi metala, proizilazi da se u okolini Bora krije bogatstvo vredno gotovo - 18 milijardi dolara.

 Američka rudarska korporacija "Friport Mekmoran", koja u kooperaciji sa kanadskom kompanijom "Reservoar minerals", istražuje okolinu Bora u rejonu "Čukaru peki", objavila je da je u okolini tog grada, do sada, pronašla resurse od 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata.

 O kakvom se bogatstvu radi, najbolje, bez sumnje, svjedoči podatak da je za proteklih 110 godina rudarenja u Boru dobijeno pet miliona tona bakra i blizu 160 tona zlata.

Računajući bruto vrijednost bakra i zlata u novootkrivenim ležištima, po zvaničnim cijenama na londonskoj berzi metala, proizilazi da se u okolini Bora krije bogatstvo vredno gotovo - 18 milijardi dolara. A ovo su tek prvi rezultati, budući da Amerikanci i Kanađani nastavljaju sa geološkim istraživanjima u okolini Bora.

 Neke nezvanične informacije, čak, kazuju i da se rezerve bakra u okolini Bora procijenjuju na sedam do osam miliona tona, uz prateće količine zlata i drugih plemenitih metala. Ali buduća istraživanja to tek treba da potvrde. Ono što je, međutim, izvjesno je činjenica da je nalazište koje su otkrili Amerikanci i Kanađani, u ovom trenutku, najbogatije i najperspektivnije na svijetu.

 Dalje, u ispitivanim ležištima "Friporta" i "Reservoar mineralsa", srednji sadržaj bakra iznosi 2,6 odsto, a zlata 1,5 grama po toni. A primjera radi, u rudnicima iz sastava RTB "Bor" trenutno se eksploatiše ruda sa najviše - 0,4 odsto crvenog metala. Šta su to Amerikanci i Kanađani pronašli sam za sebe govori podatak iz literature da se ležišta sa jedan odsto bakra, ukoliko ih prate odgovarajuće količine rude, smatraju - izuzetno profitabilnim.

 Prema procjeni nezavisne rudarske konsultantske kuće SRK, iz Velike Britanije, koja je obradila podtake, u geološka istraživanja u okolini Bora potrebno je investirati još 20 miliona dolara, kako bi "projekat ušao u fazu veće sigurnosti".

 Dr Dejan Koželj, direktor i glavni geolog "Friporta" u Srbiji, rekao je je za Novosti da je ta kompanija tokom prošle godine u geološka istraživanja u okolini Bora investirala oko 15 miliona dolara.

"Iako ohrabrujući početni rezultati daju motivaciju za nastavak istraživanja, još uvek je potreban značajan broj pozitivnih rezultata istražnog bušenja pre donošenja konačne odluke da se započne sa eksploatacijom. Neophodno nam je dovoljno podataka, kako bi se definisala veličina i kvalitet ležišta, posle čega moramo pripremiti glavni rudarski projekat otkopavanja, radi dobijanja eksploatacionog prava", naglašava dr Koželj.


 

UNESKO obnavlja tvrđavu kralja Milutina na Kosovu

Pećine Uvca - blistava bajka ispod Peštera

Brendovi bivše Jugoslavije koji su preživjeli komunizam

Svetleća lopta u čast Tesli u Pragu

Tomos se vraća na scenu

Titovi spomenici na listi najružnijih

Đacima u srednjim stručnim školama ne treba istorija?!

Bitkoin - bum ili balon?

85 najbogatijih ima para kao i 3,5 milijardi najsiromašnijih

„Dve golubice“ - prvi vojvođanski viski!

Burek „zaludeo“ mlade u Sloveniji

Bizarne krađe: Nestaju vrata, ukrasi za jelku i stabla iz parkova

Dubički Pikaso je original!

Hrvatska i Slovenija: Čiji je istarski pršut

Ubistvo patrijarha uvertira za Prvi svetski rat

Evo šta sve građani pronalaze u hrani

Da li će BiH stići da prijavi stećke za UNESCO

Izum Piroćanca štedi 50 odsto goriva!

Skoplje: Ukradeno 10.000 relikvija

Zanimljiva mapa svijeta: Japan prvi u robotima, BiH u nagaznim minama

Crnogorska mediteranska kuhinja bez UNESCO pečata

Misterija nerešiva već 114 godina!

Nagrađivani inovator iz BiH otkriva eksploziv u Afganistanu

Petrovac: Kako izvući „Zentu“ iz dubine

I Orvel bi pozadiveo „Fejsbuku”

Uspjeh brendova u regiji: Nostalgija plus priča

Šta nas očekuje: RS na udaru SAD, huškanja u Vojvodini...

Srpski dizajner napravio sat koji vreme meri ritmom u igri svetla i senke

Nova godina kroz istoriju: Vavilonci prvi slavili, a Nijemci ukrašavali jelku

Da li je Ajfel projektovao ćupriju na Begeju?

Kad zamiriše banjalučki ćevap...

HTML Comment Box is loading comments...
 

Kontakt / Uslovi koriscenja

 

 

[Naslovna] [Servis]