U toku prošle godine pod okriljem Nacionalne službe za zapošljavanje, a u okviru projekta „Tripl vin”, u Nemačku je otišlo 70 građana naše zemlje. Uz njih, još 504 državljanina Srbije dobila su dozvolu za rad na poslovima zdravstvene nege za potrebe poznatog poslodavca u Nemačkoj, uz posredovanje Savezne agencije za zapošljavanje i NSZ-a. Sem na takav način, naši građani u Nemačku i ostale zemlje najčešće odlaze samoinicijativno, ali ima i onih koji odu posredstvom agencija za posredovanje u zapošljavanju.
U Ministarstvu za rad i zapošljavanje podsećaju da licencu za rad trenutno ima 129 agencija. U 2018. pomogle su u pronalaženju posla u inostranstvu za 6.500 naših građana, dok se u prvih šest meseci 2019. na takav način zaposlilo oko 3.000 državljana Srbije. Najčešće zemlje zaposlenja su Nemačka, Rusija, Slovačka, Češka, a najtraženiji su medicinske sestre, vozači, građevinski i radnici angažovani na sezonskim poslovima. Ipak, agencije ne posreduju u zapošljavanju u baš svim zemljama, zbog čega ministarstvo apeluje na građane da ne odlaze na rad u inostranstvo samoinicijativno, niti posredstvom agencija koje nisu dobile dozvolu, kao ni bez prethodno potpisanog ugovora o radu kojim im se obezbeđuje zaštita tokom rada u inostranstvu.
– U prošloj godini oduzeto je pet licenci, pa zato pre odlaska na rad u inostranstvo građani treba dobro da se informišu i provere da li je agencija registrovana za posredovanje u zapošljavanju. Treba da saznaju i da li je u ugovoru koji potpisuju obezbeđena zaštita propisana Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, koja podrazumeva legalno zapošljavanje u inostranstvu, odnosno obezbeđivanje boravišne i radne dozvole. Ugovor o radu potpisuje se pre odlaska na rad u inostranstvo, na srpskom jeziku (ili da ugovor bude dvojezični), kako bi kandidat za posao bio unapred upoznat sa uslovima rada u inostranstvu – nabrajaju u Ministarstvu za rad.
Koji je interes naše zemlje da pronalazi posao za domaću radnu snagu u drugim državama, ako je poznato da Srbiji ionako nedostaje stručni kadar? Nadležni napominju da je posredovanje u zapošljavanju mera koja postoji godinama i kojom se stimulišu migracije radne snage, a sprovodi se zarad poboljšavanja uslova rada i stvaranja zdravije konkurencije.
– Uloga države je da obezbedi zaštitu našim građanima na radu u inostranstvu, odnosno da im obezbedi jednak tretman sa državljanima zemlje zaposlenja. Dakle, prilikom zaključivanja sporazuma iz oblasti zapošljavanja akcenat je na obezbeđivanju zaštite tih građana, a ne na podsticanju njihovog odlaska, jer se oni zapošljavaju na osnovu unapred utvrđenih uslova za zapošljavanje, rad i boravak u inostranstvu, čime se doprinosi i sprečavanju ilegalnog zapošljavanja i svake vrste eksploatacije i diskriminacije od strane poslodavca – tvrde u Ministarstvu za rad.
Zaštita radnika podrazumeva jednak tretman po osnovu rada sa državljanima države zaposlenja za vreme rada i boravka u inostranstvu, kao i obezbeđenje dozvole za rad i boravak u inostranstvu, troškova prevoza, informisanje o uslovima rada i života u inostranstvu, o pravima i obavezama po osnovu rada... Neophodno je, podsećaju u NSZ-u, i da poslodavac obezbedi radnu dozvolu i vizu za izabrane kandidate, da bi na legalan način boravili i radili u inostranstvu.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, iz Srbije je od 2000. do 2016. otišlo gotovo pola miliona ljudi, dok je prošlogodišnja analiza kretanja na tržištu rada pokazala da godišnje iz naše zemlje ode približno 35.000 ljudi. Evropski statistički zavod prikazuje da Srbiju mesečno napusti više od 4.000 ljudi, a godišnje 51.000, uglavnom mladih.
Odlazi i nemedicinsko osoblje
Nemedicinsko osoblje čini 22 odsto zaposlenih od ukupnog broja ljudi u zdravstvu. Trenutno ih je oko 23.000, a sem medicinskih sestara i lekara, i oni sve češće odlaze iz zemlje tražeći bolji život.
Iako im je u novembru prošle godine zarada povećana za osam odsto, kako ističe dr Zoran Savić, predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, vozači ekipe Hitne pomoći sada primaju platu koja je u visini minimalca.
– Slično je i sa ostalima. Recimo, računovodstveni radnici mesečno zarade nepune 33.000 dinara, a pravnici, ekonomisti i inženjeri oko 61.000 dinara, dok majstori imaju izuzetno niske plate. Ukoliko bi povećanje plata bilo izvodljivo svake godine, to bi znatno popravilo položaj tih radnika – smatra Savić.
Izložba o savremenom stripu u Parizu
Raskidanjem sporazuma sa Nemačkom neće biti sprečen odlazak radnika
Demostat: Jednostavnije procedure za zapošljavanje u Nemačkoj
Srpski jezik od naredne godine u osnovnim školama u Sloveniji
Za SAD i Kinu još nema novih ambasadora
Dopunska nastava na srpskom jeziku u Francuskoj
DW: Kako žive i šta sve rade mladi Srbi koji odu na Maltu tražeći bolji život
Merkel: Neophodni radnici iz zemalja van EU
Na posao u Nemačku - lakše ili teže nego do sada
Od prodaje imovine bivše SFRJ skoro 30 miliona evra
Nemačka kao zemlja snova
U Nišu veliko interesovanje za rad u Sloveniji: Bilo koji posao, samo što dalje odavde
Dojče vele: Detalji novog zakona o useljavanju u Nemačku
Priprema za bespapirnu carinsku dokumentaciju
|