glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

davos eps Amfilohije2
sergej emigracija snsd1 dusan-lajovic1 stojkovic vaterpolo-srbija

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

     Za SAD i Kinu još nema novih ambasadora    

izvor: agencije  foto:                                                                                                              21.01.2020

ambasadori11

 

Početkom februara, Stefan Tomašević preuzima ambasadorsku poziciju u Bukureštu, gde je službovao najstariji aktivni srpski diplomata Branko Branković. Biće to samo jedna u nizu promena na čelu diplomatsko-konzularnih predstavništava Srbije u svetu. Novi šef diplomatske misije u Ukrajini Aca Jovanović, koji je na to mesto došao umesto Radeta Bulatovića, prošle srede je otputovao u Kijev. Već u prvoj polovini ove godine, kako za „Politiku” objašnjava Veljko Odalović, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova, tridesetak srpskih ambasada dobiće nove šefove.

Dva najznačajnija centra u kojima su ambasadori razrešeni, a još nema novih kadrovskih rešenja jesu Vašington i Peking. Đerđ Matković i Milan Bačević, kao i svi ostali razrešeni ambasadori, čekaju poziv iz Beograda za povratak. Odalović tvrdi da za ova dva značajna svetska centra još nije nađena zamena za Matkovića i Bačevića.

„Svi razrešeni su obavešteni i vraćaće se po dinamici koju treba da utvrdimo imenovanjem novih ambasadora. Novi šefovi DKP-a su stvar dogovora ministra, predsednika i vlade. Svi oni pre odlaska moraju da prođu određene pripreme i procedure. Dakle, stari ostaju dok ne budu imenovani novi, jer nije praksa da se mesta šefova DKP-a ostavljaju upražnjena”, kaže Odalović, a na opasku da se to dešavalo i u značajnim centrima poput Londona, on odgovara da takva praksa nikako nije dobra.

Ministarstvo će krajem februara ili početkom marta raspisati interni konkurs za popunu upražnjenih diplomatskih mesta. A nije reč samo o ambasadorima. „Pošto se po pravilu na neka mesta prijavljuje više kandidata, a na neka niko, onda se onima koji ne budu izabrani na mesta na koja su konkurisali daje šansa da se u drugom krugu, odnosno na novom konkursu, prijave za upražnjena mesta. Planiramo da u misije pošaljemo jedan broj ’starih’ karijernih diplomata koji su već bili na službi u inostranstvu, ali u ministarstvu ima i mlađih ljudi koji sigurno svojim kvalitetima zaslužuju da budu na čelu misije”, kaže Odalović.

Srbija će, najavljuje naš sagovornik, i ove godine otvoriti nova diplomatsko-konzularna predstavništva (DKP). Prošle godine je otvorena ambasada u Jermeniji kao i i počasni konzulati u Jedrenu u Turskoj, u Nici u Francuskoj, u prestonici Perua Limi, zatim u Piteštiju u Rumuniji, kao i konzularne kancelarije u Drvaru u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo je započelo proceduru otvaranja počasnog konzulata u Gruziji sa sedištem u Tbilisiju.

Odalović, međutim, ne želi da otkriva gde će biti otvorene nove misije jer „zbog tih zemalja nije dobro da licitiramo”. „Otvaranje novih DKP-a, kao i zatvaranje, realno je sagledavanje potreba zemlje i mora da postoji opšti konsenzus. Na vladi se obrazlažu razlozi za to. Imamo još jedan broj zemalja koje su u našem fokusu za otvaranje ambasada i konzulata. Kada budemo doneli odluke, te zemlje će biti obaveštene. I u ovoj godini će to biti jedna od najvažnijih spoljnopolitičkih aktivnosti naše zemlje”, kaže Odalović.

Srbija trenutno ima 70 ambasada i 25 konzulata, a poznavaoci prilika u diplomatiji kažu da bi zemlja veličine Srbije trebalo da ima od 120 do 130 diplomatskih predstavništava. Pakistan je, recimo, jedna od država gde nemamo diplomatsku misiju, iako se o tome razmišljalo još pre nekoliko godina. Ambasada Srbije u Pekingu radno pokriva i ovu državu, a ona u Teheranu je zadužena za konzularne poslove.

Čile je, kaže naš sagovornik, važna i ugledna država koja ne priznaje Kosovo, a veliki je saveznik Amerike. Srbija ni tamo nema svoje predstavništvo, već ambasada u Argentini diplomatski pokriva ovu državu. Venecuela je otvorila svoju ambasadu u Beogradu početkom 2012, ali reciprociteta nije bilo. Tu su još i Mongolija, Vijetnam, Laos... „Svaki DKP ima i finansijsku računicu i trebalo bi biti oprezan i predvideti da li može da funkcioniše. Tamo gde nemamo objekte, moramo da računamo na troškove za zakup objekata, stanova za zaposlene, plate, troškove života, školarine. To je nešto što se pažljivo razmatra i naravno da smo limitirani budžetom”, napominje Odalović.

 U Tripoliju imamo ambasadu, ali ne i ambasadora

Srbija nikada, ni za vreme ratnih sukoba, nije povlačila ambasadora iz Sirije. „Naša odluka je bila, uz sve rizike, da naši ljudi ostanu tamo i to se izuzetno ceni. Nismo imali nijedan razlog da se osećamo ugroženo, izuzev od terorizma”, kaže Odalović.

Ni posle četiri godine od stradanja dvoje službenika srpske ambasade u Tripoliju koji su poginuli u američkom bombardovanju, iz Libije, kaže Odalović, nikada nije stigao odgovor šta su oni utvrdili u istrazi tog ubistva. I od SAD je tražen izveštaj o okolnostima bombardovanja koji takođe nikada nije poslat. Uprkos svim dešavanjima u Libiji, Beograd nikada nije izmestio ambasadu iz Tripolija. Ne šaljemo tamo više ambasadora posle pogibije Olivera Potežice, ali imamo čoveka koji obavlja te poslove.

Vlasnik bolnice – počasni konzul u Harareu

I u ovoj godini će biti nastavljeno imenovanje počasnih konzula, najavljuje Odalović. „Počasni konzuli su važni ljudi, po pravilu državljani zemlje u kojoj otvaramo konzulat, ugledne javne ličnosti koje svojim autoritetom mogu mnogo da pomognu, kvalitetno poboljšavaju komunikaciju sa tom zemljom. Nedavno sam bio u Harareu, gde me sačekao naš počasni konzul i poveo me da vidim šta radi. Odveo me je u vrlo uređenu i opremljenu bolnicu čiji je vlasnik, a koja je stecište najviđenijih ljudi iz Zimbabvea”, priča Odalović. Prema njegovim rečima, naši počasni konzuli su odigrali veliku ulogu i kada je reč o povlačenju priznanja Kosova. „Oni razgovaraju sa svojim vlastima, predsednicima, uticajnim ljudima. Samim prihvatanjem da budu naši počasni konzuli i prihvatanjem njihove zemlje da to budu, mi smo dobili naše ambasadore tamo gde nemamo DKP. Oni naše interese artikulišu na jedan posebno dobar način, a ti ljudi ne koštaju, nisu na našem platnom spisku”, kaže Odalović.

Rekonstrukcija ambasada

U prvoj polovini ove godine, podseća Odalović, počeće sa radom Kulturno-informativni centar u Londonu nakon što budu završeni radovi na adaptaciji prostorija. Srbija ima objekat u svom vlasništvu i trenutno ga sređuje i prilagođava potrebama Kulturnog centra. Ministarstvo kulture će predložiti direktora, a kako kaže Odalović, u ovom ministarstvu se ozbiljno razmatra imenovanje novog direktora KIC-a u Parizu posle nekih skandala koji su potresali ovu instituciju. „Verujemo da će uz podršku naše ambasadorke, taj KIC biti ono što treba da bude i zbog čega postoji. Naša kulturna dijaspora, koja je tamo velika i jaka, od nas to očekuje”, kaže Odalović.

Najavljuje i da će rezidencija u Bukureštu biti pretvorena u ambasadu, jer je pitanje šta će se desiti sa objektom koji je predmet sukcesije među bivšim republikama SFRJ, gde se trenutno nalazi srpska ambasada. Ukoliko u sukcesiji Srbiji pripadne objekat na Kipru i on će biti adaptiran, jer je Beogradu bitno predstavništvo u toj zemlji. Za nekoliko meseci trebalo bi da počne i temeljna rekonstrukcija ambasade u Vašingtonu. Zgrada je pripala Srbiji u sukcesiji i u lošem je stanju. „Ove godine ćemo se fokusirati na objekat u Ženevi, misiju koju smo dobili i koja je dosta zapuštena. Sredićemo i objekat u Frankfurtu, koji je takođe nama pripao iz sukcesije”, objašnjava Odalović.

 

 

Dopunska nastava na srpskom jeziku u Francuskoj

DW: Kako žive i šta sve rade mladi Srbi koji odu na Maltu tražeći bolji život

Merkel: Neophodni radnici iz zemalja van EU

Na posao u Nemačku - lakše ili teže nego do sada

Od prodaje imovine bivše SFRJ skoro 30 miliona evra

Nemačka kao zemlja snova

U Nišu veliko interesovanje za rad u Sloveniji: Bilo koji posao, samo što dalje odavde

Dojče vele: Detalji novog zakona o useljavanju u Nemačku

Priprema za bespapirnu carinsku dokumentaciju

Srbima u Albaniji najteže

Prodate tri ambasade, sudbina stana na Petoj aveniji i dalje neizvesna

Srbija i Hrvatska neravnopravne u sukcesiji, menja li nešto presuda beogradskog suda

Veliki gubici Srbije zbog odlaska mladih

Krše se prava proteranih Srba sa prostora bivše SFRJ

Katanac na "Andrića" zbog papira

Osnovan Savez Srba Slovenije

Lončar: Država da uradi ažuriranje statistike o dijaspori, ne znamo koliko ih je

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button