glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

izbori migranti44444 eu izbori
Komsic-Dodik sergej stari beldoks11 janketic rafa-novak

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Kad je pozorište bilo ispred života  

izvor: agencije  foto: vn                                                                                                    18.05.2019.

kosa

Daj nam sunca”… reči pesme mjuzikla „Kosa” već pet decenija čuju se na ovim prostorima. Upravo toliko je prošlo od prvog susreta mjuzikla „Kosa” Džeroma Ragnija i Džejmsa Rada sa beogradskom publikom. Tim povodom sutra uveče od 19 sati biće upriličena tribina povodom obeležavanja 50 godina od premijere mjuzikla „Kosa” na sceni „Petar Kralj” Ateljea 212, kuće u kojoj je ova predstava pre pola veka izvedena kao četvrta postavka u svetu i prva u nekoj socijalističkoj zemlji. Posle brodvejske, londonske na Vest endu i jedne minhenske verzije koja je bila kopija njujorške.

O ovom svojevrsnom fenomenu govoriće Nada Blam, glumica i učesnica mjuzikla „Kosa”, Jugoslav Vlahović, Petar Janjatović, Radmila Stanković, Beka Vučo, a razgovor vodi Radina Vučetić. Projekat organizuju studenti Katedre za menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture na Fakultetu dramskih umetnosti, pod mentorstvom dr Milene Dragićević Šešić, a podržala ga je ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, u saradnji sa Ateljeom 212 i Fakultetom dramskih umetnosti.

Kosa” je premijerno odigrana 19. maja 1969. godine i igrana je sve do 4. februara 1973. Sami autori mjuzikla Džerom Ragni i Džejms Rado su, u poseti Beogradu, rekli da je beogradska verzija bila bolja od brodvejske. Predstavljala je avangardu u zatvorenom socijalističkom društvu. Sve je krenulo od legendarne Mire Trailović. Kada je juna 1968. godine izašla iz Bilgmor teatra sa mjuzikla „Kosa” na bučni Brodvej, Mira Trailović je rekla članovima Ateljea 212 koji je u to vreme gostovao u Linkoln centru: „Ovu predstavu pravimo u Beogradu čim se vratimo”. Jovan Ćirilov pisao je tog leta 1968. godine u „Politici” da mjuzikl „Kosa” počinje „Kao himna radosti nekog slobodnog plemena koje se odreklo društvenih normi civilizacije, konvencija morala i svih svakidašnjih navika građanskog reda”.

Ubrzo posle toga počele su pripreme za mjuzikl „Kosa” u Ateljeu 212. Iz večeri u veče Mira Trailović i Zoran Ratković, koreditelji predstave, u društvu sa Jovanom Ćirilovim obilazili su beogradske diskoteke i tražili najbolje mlade plesače za ovaj „ljubavni rok mjuzikl”. Ćirilov je preveo tekst, a adaptirao ga je Bora Ćosić. Za glavne uloge angažovani su: Miša Janketić, u alternaciji sa Brankom Milićevićem, zatim Dragan Nikolić, Miodrag Andrić, Mira Peić, Jelisaveta Seka Sablić i tada sasvim mladi pevač Dušan Prelević. Zanimljivo je i tadašnje zapažanje same Trailovićke: „Stavili smo 'Kosu' na repertoar Ateljea 212 jer je ona pozorišni dokument o mladima u svetu, ali i zbog toga što je Ateljeu 212 trebalo vratiti mladu publiku. Pozorišna publika je postala umorna od politizirajućih pozorišnih komada. Osim tri ili četiri komada, ostali su počeli da odvajaju publiku od pozorišta”.

Premijera „Kose” je, tvrde pozorišni hroničari, maja 1969. godine bila događaj kakav se ne pamti. Beograd jednostavno nije verovao šta je imao pred sobom. Nešto što je bio novi svetski talas koji je sa ovom predstavom zapljusnuo i našu sredinu. Desio se, sećao se kasnije Jovan Ćirilov, redak trenutak da je pozorište bilo ispred života. Američki „Njusvik” je u reportaži o beogradskoj „Kosi” preneo u julu 1969. Ragnijevu izjavu da je osetio da Beograđani nemaju predrasude filistarske srednje klase kakve se sreću po drugim svetskim prestonicama.

Reporter „Njusvika” je zabeležio i da je deo predstave video i predsednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito, a prema navodima Ćirilova, iako je negde u svetskoj štampi navedeno da je Tito prisustvovao i premijeri, to nije istina. Tačno je da je na novogodišnjem dočeku 1970. u Domu omladine pleme iz beogradske „Kose” otpevalo Titu „Daj nam sunca”, a Mira Trailović godinama je krila američku brošuru u kojoj je čak pisalo da je Tito producent beogradske „Kose”. Kultna predstava odigrana je u to vreme 210 puta i doživela izuzetan uspeh kako u Beogradu, tako i na gostovanjima širom sveta. Nova verzija „Kose”, u adaptaciji i režiji Kokana Mladenovića, izvedena je takođe u Ateljeu 212 pre deset godina, smeštena u aktuelni trenutak življenja, za razliku od prve verzije iz maja 1969. godine u njoj nije bilo golotinje za koju je bilo vezano nekoliko anegdota pre pet decenija. Prema zapisima Jovana Ćirilova, u prvoj verziji svlačilo se četvoro-petoro glumaca i to je bila prva golotinja u beogradskom teatru.

U vezi sa golotinjom zanimljiva je i anegdota povodom poziva da „Kosa” gostuje u Trstu. Prema navodima Ćirilova, koji je i vodio pregovore, sve je već bilo utanačeno kada ga je tršćanski domaćin upitao šta će biti sa nagom scenom i upozorio da je „golotinja na sceni u Italiji strogo zabranjena”. Mira Trailović je došla na ideju da formalno kažu da će tu scenu izostaviti, a da se sa glumcima dogovore da se svuku. Italijanski producenti su na to odgovorili da bi svi bili pohapšeni, na šta je ona poručila Ćirilovu da pod tim uslovom nema gostovanja.

Kosa” je, beležili su hroničari, ugašena na zahtev koji je stigao iz Gradskog komiteta SK. Poslednji put odigrana je 3. februara 1973. godine pred pitomcima Vojne akademije.

 

 

Teatar je shvatao kao idealno mesto za život

Završen 12. Beldoks: Pobednici Marković i Gravaja

Noć muzeja: Priče koje ne bi trebalo propustiti

Odlazak Petra Omčikusa: Beograd u šljivama na obali mora

Preminuo Igor Pervić

Za Bitef 13 miliona

Izložba "Džez u Beogradu" na Kalemegdanu

Retrospektiva Želimira Žilnika u Parizu

Noć muzeja: Barili, Tuluz-Lotrek, Vudstok

„Balkanska međa” na udaru „Tajmsa”

Završen 66. Martovski festival: Uspeh "Okupiranog bioskopa"

Vojislav Bubiša Simić: Nisam samo svirao nego i živeo džez

Počeo 16. Beogradski festival igre

Sloboda izražavanja u totalnom siromaštvu

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button