|
Narativ bosanskohercegovačkih političara o migrantskoj krizi služi političkoj eliti da kroz novu temu ponovo aktueliziraju priče o podjelama u BiH, tvrde sagovornici Radija Slobodna Evropa. Naime, na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije BiH, posvećenoj rješavanju migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje je smješten najveći broj ovih ljudi, zastupnik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) javno rekao da su oni protiv toga da se smještajni kapaciteti u tom kantonu prave u mjestu naseljenom Hrvatima katolicima.
Takav javni stav utiče i na percepciju građana o migrantima.
Da na mišljenje građana utiču javne poruke političara, ali i način na koji mediji izvještavaju o migrantima i izbjeglicama, potvrđuju i odgovori iz ankete urađene u Banjaluci. Tako su na pitanje RSE šta misle o migrantima slučajni prolaznici Ratko i Željko skoro pa jedinstveno odgovorili da treba "da idu tamo odakle su i došli". Na drugo pitanje o tome na osnovu čega su formirali mišljenje o migrantima i izbjeglicama, jedan od njih kaže da ima djelimično uticaja političara, a drugi da su "u sve upletene svjetske sile i moćnici koji izazivaju krize".
Upravo su teorije zavjere, priče o nadolazećem terorizmu i prijetnje da se Evropa islamizira, koje šalju političari, ali i mediji, formirali ovakvo mišljenje građana. Političari u BiH svakodnevno, različite teme, koriste kako bi produbili postojeće podjele, na sličan način koriste se i izbjeglice i migranti kaže Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
"Imamo tu još jedan element, a to je čisti rasizam prema tim ljudima. Ima tu i teorija zavjere, naročito u Republici Srpskoj, da se radi o čistim teroristima, da se radi o teoriji zavjere da se hrišćanska Evropa poislami i tako dalje. Tako da možemo govoriti da iz njihove perspektive ove naše teritorijice ili državice ili entiteti treba da se tumače kao bedemi hrišćanske Evrope", navodi on.
Buru reakcija u Parlamentu Federacije BiH izazvala je diskusija zastupnika HDZ-a Mladena Boškovića, koji je ustvrdio da se žitelji jednog sela kraj Bihaća naseljenog stanovnicima hrvatske nacionalnosti protive izgradnji prihvatnog centra za migrante u njihovoj blizini.
"Evo, ovo je i njihov glas, peko glasa zastupnika, da se vodi računa da migracijski centar ne dođe na prostor, ili isključivo na prostor, koga obitavaju Hrvati-katolici", rekao je Bošković na sjednici Parlamenta u ponedjeljak.
Reagovao je, između ostalih, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Damir Mašić, riječima: "U BiH ne postoje ni bošnjačka, ni hrvatska, ni srpska, ni bilo čija sela. U BiH postoje sela u kojima žive ljudi".
Raspravu u Parlamentu Federacije BiH inicirali su zastupnici koji dolaze iz USK, kako bi se tom dijelu BiH efikasnije pomoglo u rješavanju smještajnih i prihvatnih kapaciteta za migrante i izbjeglice. No, rasprava je otvorila i pitanje javnog diskursa političara na ovu temu, te kako taj narativ utiče na odnos građana prema migrantskoj krizi u BiH.
Aktivistica i pravnica ljudskih prava Gorana Mlinarević kaže kako su ljudi u pokretu poslužili političarima da se ponovo vrate na iscrpljenu temu o podjelama, sukobima i privilegovanosti određenih etničkih skupina.
"U principu ovi ljudi sad postaju novi drugi preko kojih se može širiti strah, a naročito kada koriste govor mržnje, s obzirom na naše predrasude. Jer mi ili ne reagujemo ili slabije reagujemo na taj govor mržnje, jer mi imamo svoje predrasude i lako je među nama širiti strah od nepoznatog", kaže Milinarević za RSE.
Gorana Mlinarević priču o migrantskoj krizi stavlja u širi - globalni kontekst. Kaže kako se migranti i u evropskim zemljama koje su promovisale demokratske vrijednosti stavljaju u narativ koji osnažuje fašizam.
"Generalno govorim o Zapadu, iako moram istaći da su ljudi u pokretu ni u jednom slučaju nisu homogena grupa. Različiti su i dolaze sa različitim iskustvima, ali su uglavnom privučeni sa pričom o blagostanju, ljudskim pravima i demokratiji", objašnjava ona.
Aleksandar Žolja podsjeća da je veliki broj građana BiH spreman da pomogne, a da je cilj ovakvih političkih istupa upravo produbiti već postojeće podjele u zemlji čak i na pitanju pomoći izbjeglicama.
"Da se ne bi pričalo o ekonomiji, odlasku mladih i svim onim temama koje čine život", dodaje on.
I Gorana Mlinarević vjeruje da izjave poput ove da se određene teritorije neće koristiti za prihvatne centre zbog toga što na njima živi određena etnička grupa, govore da političari koriste etnički diskurs kako bi sami sebe pozicionirali kao vladare određene teritorije.
"S druge strane, kada nam kreiraju strah, opet ne mislimo o činjenici da smo i mi dio tih ljudi u pokretu, samo eto malo privilegovani pošto smo bijeli, pa lakše dobijemo dokumente da odemo. Znači, skreću nam pažnju sa priča o našoj bijedi, skreću nam pažnju sa priča da smo i mi dio tih migracionih tokova. Skreću priču o krađi koju oni kontinuirano rade, zato što nas ubjeđuju da su oni zato što su navodi predstavnici neke etničke skupine ustvari vladari tog dijela teritorije", zaključuje Mlinarević.
Bosansko zatvaranje očiju pred povratnicima iz Sirije
Stare lekcije za BiH na berlinskom samitu?
Parlament BiH na službenom putu
Dudaković pred sudom zbog ubistva 300 Srba
Ukida li nova tužba Strazburu diskriminaciju u BiH?
Vučić: Srbija poštuje teritorijalni integritet svih država u regionu
Za zločine nad Srbima samo 14 meseci zatvora
Istražuju se navodi o uplitanju hrvatskih obavještajnih službi u BiH
Krši li Centralna izborna komisija ustav Federacije BiH?
Špijunska afera Zagreba ili političko podmetanje iz Sarajeva
|
