
Centralna izborna komisija BiH (CIK) saopštila je 8. maja da će se opšti izbori u Bosni i Hercegovini održati 7. oktobra ove godine. Biće to osmi opšti izbori u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. S obzirom na nesprovedenu presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", predstavnici nacionalnih manjina ni na ovim izborima neće moći da budu birani za članove Predsedništva BiH.
Predsednica CIK-a Irena Hadžiabdić izjavila je da će do 23. avgusta biti overene sve kandidatske liste, kao i da od 8. maja svi politički subjekti u CIK-u mogu preuzeti potrebne obrasce za prijavu.
Ona je dodala da će izbori koštati 8,5 miliona KM (oko 4,3 miliona evra), navodeći da održavanje ovogodišnjih izbora finansijski pomažu Savet Evrope i OEBS.
Predsednica CIK-a je dalje kazala da je novina ovih izbora namenski račun za finansiranje kampanje, kako bi se izbeglo da političke stranke koriste svoje transakcijske račune.
Stanovnici BiH će 7. oktobra birati članove Predsedništva Bosne i Hercegovine, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, predsednika i potpredsednike Republike Srpske, poslanike u Narodnoj skupštini RS, kao i poslanike za skupštine u deset kantona Federacije BiH.
Predizborna kampanja zvanično će početi 7. septembra, odnosno mesec dana pre održavanja samih izbora.
Opšti izbori biće održani bez sprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci", što znači da predstavnici nacionalnih manjina i dalje neće moći da budu birani za članove Predsedništva BiH.
Bošnjačke i hrvatske stranke nisu još postigle saglasnost u vezi sa izmenom Izbornog zakona na osnovu presude Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Ustavni sud BiH poništio je ranije odredbe prema kojima iz svakog kantona u Federaciji BiH u Dom naroda parlamenta Federacije mora biti biran najmanje po jedan predstavnik tri konstitutivna naroda.
Hrvatska strana podržava ovakvu odluku, dok bošnjačka strana smatra da je tom odlukom narušen princip konstitutivnosti sva tri naroda na celoj teritoriji BiH.
Nepostizanje konsenzusa u vezi sa ovim pitanjem, prema ocenama CIK BiH, može dovesti u pitanje primenu izbornih rezultata.
Parlamentarna skupština BiH može usvojiti izmene i dopune Izbornog zakona BiH do dana održavanja izbora.
Tužilaštvo BiH traži novo suđenje Oriću i Muhiću
Kako bi Amerika mogla da pomogne BiH?
Propao dogovor o Izbornom zakonu BiH, uključuje se Venecijanska komisija
BiH podijeljena oko Dudakovića
Izetbegovićeva supruga kandidat za člana predsedništva BiH
Bez pritvora za Dudakovića
Logoraši RS zadovoljni, u Bihaću ogorčenje zbog hapšenja Dudakovića/Zvizdić: Neprihvatljiv pokušaj ponižavanja pripadnika Armije BIH
Posljednja nada za Izborni zakon BiH
Mediji: Uhapšen Atif Dudaković
Dug spisak neispunjenog na evropskom putu BiH
|