Srbija u Briselu na šestoj Međuvladinoj konferenciji otvara još dva poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom – poglavlje 7, koje reguliše prava intelektualne svojine i ono pod brojem 29 o carinskoj uniji. Od ukupno 35, Beograd će po završetku ove konferencije imati ukupno deset otvorenih poglavlja.
Uz delegaciju Evropske komisije i Srbije, koju će predvoditi ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, na konferenciji će učestvovati i predstavnici 28 zemalja-članica.
Otvaranjem još dva poglavlja u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom Srbija šalje poruku da je stabilna zemlja koja sprovodi reforme u raznim oblastima, izjavila je ministarka Joksimović.
Intelektualna svojina, kako pojašnjava, odnosi se na autorska i srodna prava i prava industrijske svojine, borbu protiv piraterije, zaštitu potrošača, oznake geografskog porekla, brendiranje robe, bolje pozicionisanje domaćih kompanija.
Poglavlje koje se odnosi na carinsku uniju, precizira Joksimovićeva, značajno je za čitavu privredu jer to znači da će Srbija, ispunjavajući standarde iz ove oblasti u momentu kada postane članica EU, uživati nesmetano kretanje roba unutar EU, a prema robi iz trećih zemalja primenjivati iste carine i kvote kao EU.
Srbija će vremenom morati da usvoji carinske stope koje EU primenjuje prema trećim zemljama, a u toku pregovora važno je da se dokaže da poseduje tražene kapacitete u carinskim službama. Od otvaranja ovih poglavlja, a naročito od uspešne finalizacije pregovora, koristi će imati i građani, koji će dobra moći da kupuju bez carina i po značajno nižim cenama.
Na drugoj strani, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je pre nekoliko dana da je Srbija "malo nezadovoljna" zato što će otvoriti samo dva jer je spremna za otvaranje bar tri ili četiri poglavlja.
Da proces pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom ne ide dovoljno brzo, ocenjuje iAleksandar Popov, čelnik novosadskog Centra za regionalizam, ali nije saglasan sa Dačićem da Srbija ulaže maksimum napora.
"Ako uzmemo primer Crne Gore, vidi se da ona daleko brže napreduje u tom procesu. Za to što Srbija ne napreduje tako brzo po mom mišljenju ima više razloga: jedan je unutrašnje prirode, a to znači da u nekim oblastima nismo dovoljno bili pripremljeni, pa smo vraćani na 'popravni ispit'; za neka poglavlja su falili akcioni planovi ili nisu bili dovoljno dobro urađeni", navodi Popov.
Za sada nam se gleda kroz prste, objašnjava Popov, ali to je proces koji će potrajati jer se ta poglavlja, 23 i 24, na svu sreću, poslednja zatvaraju.
"U tim poglavljima je do sada ostvaren najmanji napredak, pre svega kad je reč o vladavini prava, a upozorenja s tim u vezi smo već dobijali od strane Evropske unije, a ona su prisutna i u poslednjem izveštaju", kaže Popov.
Ko se kome tu priključuje
Drugi razlog sporijeg napretka Srbije u pristupnom procesu je, po mišljenju Popova, eksterne prirode.
"Imali smo i problem blokade otvaranja poglavlja od strane suseda. Imali smo, čini mi se u dva navrata, blokadu od strane Hrvatske, tako da je i to usporilo proces otvaranja novih poglavlja i celog pregovaračkog procesa Srbije sa Evropskom unijom", kaže Popov.
Reagujući na Dačićevo nezadovoljstvo, Aleksandar Popov ističe da nije dobro što se političari u Srbiji, umesto da budu samokritični, često ponašaju samozadovoljno i onda se ljute na Evropsku uniju što pristupni proces ne ide brže jer su oni, navodno, uradili sve što je do njih.
"Nekad se ponašamo tako kao da se Evropska unija priključuje nama, a ne mi Evropskoj uniji, dakle, pod nekim našim uslovima. To nije dobro i mislim da je i to razlog što opada evroentuzijazam i među građanima Srbije – po nekim poslednjim ispitivanjima ta podrška je oko 47 odsto, što znači da je u padu.
Međutim, ističe Alekandar Popov, ta činjenica nije dobra.
"Mora se, dakle, daleko više i to dubinski raditi na tome da se izvrše ne samo privredne nego i društvene reforme i da se sve strukture društva – mislim tu i na organizacije civilnog društva – uključe u proces pristupanja. Mislim da bi onda taj proces išao daleko brže", ocenjuje Popov.
Srbija je u januaru 2014. godine zvanično otvorila pregovore o članstvu sa EU. U decembru 2015. godine otvorena su prva dva poglavlja – 32 o finansijskom nadzoru i 35 o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
U julu prošle godine doneta je odluka o otvaranju poglavlja 23, o pravosuđu i osnovnim pravima, i 24 o pravdi, slobodama i bezbednosti, a u decembru iste godine – poglavlja 5 i 25, o javnim nabavkama i nauci i istraživanju.
Početkom ove godine otvorena su poglavlja 20 i 26, o preduzetništvu i industrijskoj politici, odnosno, obrazovanju i kulturi. Pored tih osam otvorenih, Srbija je dva poglavlja – o nauci i obrazovanju – privremeno zatvorila.
slobodnaevropa.org
Berg: Zapadnom Balkanu potrebno poboljšanje infrastrukture
Mandatarku Brnabić napadaju homofobi, spasavaju politički interesi
Anketa: Pozitivan stav prema migrantima ima 43,3 odsto gradjana
Srbija menja Ustav: U prvom planu sudstvo, a ne Kosovo
U Srbiji skoro 28.000 lica sa izbegličkim statusom
Podrška Ani Brnabić/Ceo savez za vladu ili slede vanredni izbori?
Odlaže se formiranje kabineta Ane Brnabić?/Brnabić: Najvažnije obezbediti stabilnu većinu u Skupštini
Nemački mediji: Ima li nade za Srbiju?
Brnabić: O ekspozeu i sastavu Vlade – prvo pred poslanicima/Vladajuća većina (ne) baš zadovoljna izborom Ane Brnabić
Ana Brnabić sedmi premijer od 2000. godine
Brajan Hojt Ji: Vučić intervenisao kod Dodika zbog referenduma
Zvanična potvrda iz Brisela – 20. juna otvaranje još dva poglavlja
MUP dostavio izveštaj tužilaštvu o rušenju u Savamali
U Srbiji boravi više od 2.500 dece izbeglica i migranata
Evropski parlament traži otvaranje poglavlja sa Srbijom i uspostavljanje ZSO
Balkanu treba 25 godina da dostigne EU
Opozicija planira savez bez grešaka DOS
Vojno balansiranje Srbije: I Rusija i NATO
EP: Otvoriti nova poglavlja, Srbija bitno napredovala u dijalogu s Prištinom
|