glavniBanner

 

Homepage Übersetzung  

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

izbori99 eu4 terorizam2
samit opozicija4444 karta2 kompjuteri Sr-Vels-2

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

Balkanu treba 25 godina da dostigne EU

 

izvor : agencije  foto:

13.06.2017.

 

eu_posao

PRAG - Zemlje Zapadnog Balkana siromašnije su nego što su bile pre 30 godina zbog čega će im trebati najmanje 25 godina da stignu EU i zbog toga je Nemačka predložila plan „berlin proces plus”, kaže za Slobodnu Evropu direktor projekta za Balkan na Evropskom institutu CIFE u Nici i član Savetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Tobijas Flesenkemper.

On dodaje da je još uvek sve samo na nivou ideje.

Još ništa nismo čuli konkretno oko fondova, čak nema ni pravnog mehanizma. Sve je još uvek na nivou ideja”, objasnio je on.

Međutim, znamo koje su potrebe regiona i njihovo ispunjavanje ne zavisi samo od novca. Jedna od prepreka za njegov razvoj je ogroman deficit u trgovini sa EU. Od 2006. on je narastao na 98 milijardi evra. To znači da su uspostavljeni takvi odnosi tako da evropske zemlje mogu da izvoze na Zapadni Balkan, dok ekonomije država regije nisu osposobljene za značajniji izvoz na tržište EU”, kaže on.

Dodaje da je propuštena je prilika da se izgradi i razgranata infrastruktura.

Železnička i mreža autoputeva prilično zaostaje za evropskim standardima. Ne čini se da će se EU brzo angažovati kao što to čine ostali akteri. Postoje planovi, ali neophodni novac sporo pristiže”, kaže Flesenkemper.

Prema njegovim rečima, osim infrastrukture, bitno je i obrazovanje.

Kao što znate, kvalitet obrazovanja je opao u poslednjih 40-tak godina, uprkos sve većeg broja privatnih škola i univerziteta. Njihova struktura i kvalitet nisu prilagođeni potrebama ekonomije. Većina građana traži posao u javnom sektoru ili nastoji da ode u inostranstvo”, ističe on.

On, takođe, upozorava, da „vladajuće garniture na Balkanu mogu i sada da zloupotrebljavaju fondove koji su tek u najavi za jačanje svoje pozicije”.

Zbog toga je Gabrijel (šef nemačke diplomatije) i potencirao da novac ide direktno građanima i civilnom društvu. Naime, sredstva iz evropskih predpristupnih fondova se distribuiraju preko balkanskih država”, objašnjava Flesenkemper.

Međutim, ima razloga za sumnju kako će se ova inicijativa realizovati, navodi Flesenkemper i podseća na iskustvo sa Paktom stabilnosti koji je pokrenut pre skoro 20 godina na sličan način da bi obezbedio fondove, ali koji nije dao bogzna kakve rezultate zbog birokratizma i sporosti.

Drugi problem je kako kaže Flesenkemper, taj što postoji mehanizam pretpristupne pomoći koji treba preispitati u sledećem ciklusu od 2020. godine, a treći je brzina.

Za uspostavljanje novog mehanizma je potrebno vreme. Evropljani nisu poznati po brzini u realizovanju ovakvih inicijativa, dok su ostali ekspeditivniji”, ističe Flesenkemper i dodaje da je pitanje je da li će nemačka inicijativa brzo zaživeti.

Na konstataciju da se na Balkanu smatra da bi „Berlin proces plus” mogao da že posluži kao zamena za punopravno članstvo u EU, imajući u vidu zamor od proširenja na starom kontinentu, Flesenkemper odgovara da je problem sa Balkanom višestruki.

Prema Flesenkemperovim rečima, zemlje regiona su već prilično integrisane u evropsku strukturu.

Sve imaju trgovinske sporazume sa EU. Takođe, one su involvirane u vazdušni saobraćaj sa mnoštvo povezanih letova, deo su evropske energetske zajednice... Nedostaje integracija na političkom planu, tačnije, postavlja se pitanje da li je i kada će politički sistem svake od zemalja regije biti dovoljno kredibilan da ispuni obećanja i kvalifikuje se za članstvo u EU. I ove godine se pokazalo da nivo demokratije u njima nije na evropskom”, rekao je Flesenkemper.

On kaže da EU nastoji da smanji ekonomsko zaostajanje Balkana, ali i napominje da članstvo u EU ne znači i da je dostignut nivo Unije, prenosi B92.

Dakle, nije ključno pitanje da li će balkanske zemlje postati formalno članice EU, već pristizanje evropskog ekonomskog nivoa. Zato je Gabrijel kazao da treba sada investirati u strateške sektore, kako bi region mogao da smanjuje jaz. Takođe, članstvo ne znači automatski da ste dostigli evropski prosek. Neke zemlje su uspele, a druge, poput Hrvatske, nisu”, zaključuje on. (Tanjug)

 

 

 

Opozicija planira savez bez grešaka DOS

Vojno balansiranje Srbije: I Rusija i NATO

EP: Otvoriti nova poglavlja, Srbija bitno napredovala u dijalogu s Prištinom

Đilas ulazi u trku za Beograd?

Vučić u poseti Kazahstanu

Rasvetljeno ubistvo novinara Milana Pantića

Forum: Siva ekonomija i česte izmene zakona problem u regionu

Vojni pozivi plaše, Ministarstvo odbrane smiruje

Vučić i Han: Carinska unija bi svima donela dobro

Nemački ekonomski odgovor ruskom uticaju na Balkanu

Vučić završio konsultacije o novoj Vladi Srbije

EU iza zatvorenih vrata o izazovima na Zapadnom Balkanu

Opozicija: Dijalog može da bude zloupotrebljen u svrhu očuvanja Vučićeve vlasti

Put ka Evropi povod da se menja Ustav

Za nedelju dana 500 migranata pokušalo ulazak u Mađarsku

Opozicija u Srbiji: Da li Beograd i Čačak mogu zajedno

Vučić zakazao konsultacije, pojedine opozicione stranke neće se odazvati pozivu

Opozicija najavljuje blok - hoće li o(p)stati zajedno?

Nemačka dala saglasnost za otvaranje još dva poglavlja

Cucić: Pojedini migranti se vraćaju u Srbiju sa vidljivim povredama

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

naslovna

servis