|
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije prihvatilo inicijativu da se duž granice sa Srbijom i Crnom Gorom rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH (OS BiH). Protiv ove inicijative, koju je predložio član Predsjedništva Željko Komšić, bio je predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik, koji je prošle godine imao sličan zahtjev koji je odbijen.
Analitičari kažu kako je bila očekivana ovakva reakcija državnog Predsjedništva, ali i da OS BiH nemaju nadležnost čuvanja državne granice i da bi kako bi se kontrolisala migrantska kriza koja pogađa prije svega Unsko-sanski kanton (USK) trebala ojačati Graničnu policiju BiH.
Na rješavanju, tačnije nerješavanju problema migranata u Bosni i Hercegovini jasno se vide sva neslaganja i problemi u funcionisanju vlasti od državne, preko entitetskih do lokalnih.
Tako se član Predsjedništva Željko Komšić, nakon skoro dvije godine, kada su prve veće grupe migranata i izbjeglica počele dolaziti u BiH, sjetio da bi trebalo angažovati vojsku i obezbijediti granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, iako OS BiH nemaju tu vrstu nadležnosti i iako bi to mogla biti, prema mišljenju analitičara, tek krajnja u nizu potrebnih mjera. Njegov prijedlog nije podržao predsjedavajući Milorad Dodik koji je veoma sličnu inicijativu imao prije nepunu godinu, a koja je također odbijena.
Dodatno, problem migrantske krize usložnjava činjenica da u jednom od bosanskohercegovačkih entiteta – Republici Srpskoj (RS) ne dozvoljavaju bilo kakav smještaj za migrante, a vrlo sličan stav na jednom od parlamentarnih zasjedanja saopštio je zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Mladen Bošković koji je kazao kako se oni protive da se u se smještajni kapaciteti u USK-u prave u mjestu naseljenom Hrvatima katolicima.
Aleksandar Brezar, novinar portala Analiziraj.ba, ovim temama se bavi otkako su prvi migranti i izbjeglice počeli da dolaze u BiH. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) detektuje nekoliko važnih problema, poput činjenice da su propali pokušaji bosanskohercegovački policijskih agencija da izađu na kraj sa migrantskom krizom, ali i toga da međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nisu u stanju da na pravi način upravljaju prihvatnim centrima, što, kako kaže, pokazuje situacija u USK-u gdje je smješteno najviše migranata.
Inicijativu da se vojska rasporedi duž granice sa Srbijom i Crnom Gorom, Brezar ocjenjuje populističkom.
"To je populistički pokušaj da se podiđe barem onom dijelu građanstva koje ima određena ksenofobna shvatanja migranata i onoga što se dešava u BiH. Ovo je neka priča koja se dešava još od aprila, kada je u pitanju to neko pokretanje vojske. Prema mom mišljenju, to je neki zadnji stadij svega onoga što se pokušalo, pa je propalo i vidjeli smo da najveći teret podnose građani i to u nekoliko kantona s tim da je najteže u USK-u", kaže Brezar.
Milorad Dodik je kazao nakon vanredne sjednice Predsjedništva da nije prihvatio inicijativu da se duž granice Bosne i Hercegovine rasporede pripadnici OS BiH da štite granicu od migranata.
"Ostali smo bez bilo kakve odluke. Zahtjev koji je predložio Željko Komšić, a podržao Šefik Džaferović, išli su da se da nalog pripadnicima Oružanih snaga da čuvaju granicu. Ja sam to odbio. Tu odluku neće moći donijeti. Oružane snage nemaju tu nadležnost. Ja sam prije godinu tražio takvu mjeru. Nije podržana i ja sam se pomirio s tim", rekao je Dodik.
Poručio je da, kao član Predsjedništva BiH iz RS-a, ne može prihvatiti da se vojska raspoređuje na granici sa Srbijom i Crnom Gorom.
Dodik nije podržao ni zaključak da se centri za smještaj migranata rasporede na prostoru cijele BiH.
"RS ima svoj stav o tome i nije ga mijenjala. RS ne treba da bude kolateralna priča u tom pogledu. Predsjedništvo preporučuje Graničnoj policiji i entitetskim policijama da naprave koordiniran plan. Džaferović je bio uzdržan. Ako me pitate kad će biti sljedeće sjednica - ne znam", naveo je on.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je da je na sjednici Predsjedništva predložio da se teret migrantske krize rasporedi na cijelu Bosnu i Hercegovinu, no takav prijedlog je odbio predsjedavajući Dodik.
Prema njegovim riječima, Dodik je predložio jedan zaključak kojim je traženo da se od entitetskih struktura koordiniraju aktivnosti u zaštiti granica BiH.
Upravo na ovo upozorava Aleksandar Brezar koji podsjeća da jedan bosanskohercegovački entitet i njegova vlast u potpunosti odbijaju da prime migrante.
"To je 49 posto teritorije BiH. Meni je to elementarni problem od kojeg moramo krenuti pa tek onda vidjeti kako smo došli do toga da na nekom mikro nivou, na nivou lokalne vlasti stvari ne funkcionišu. Riba što se kaže smrdi od glave, pa samim tim odgovornost treba tražiti od najviših organa vlasti", kaže on.
Nakon što njegov prijedlog nije prošao tročlano Predsjedništvo oglasio se i član kolektivnog šefa države Željko Komšić, koji je kazao da je Milorad Dodik pokazao svojim glasanjem da ne želi rješavanje migrantske krize u BiH.
"Nadam se da će do održavanja sljedeće sjednice Predsjedništva, gospodin Dodik promijeniti mišljenje, kao što je to već radio dosada. Treba podsjećati stalno na to da je, upravo gospodin Dodik, bio prvi koji je predložio izvođenje pripadnika OS BiH na granice", dodao je Komšić.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar za RSE kaže kako OS BiH nemaju zakonske ovlasti da štite državnu granicu od bilo kakvih ilegalnih ulazaka. Vojska u BIH prema zakonima ima četiri osnovna ovlaštenja podsjeća Kozar, a to su stručno osposobljavanje, sudjelovanje u mirovnim misijama, humano deminiranje i pomaganje stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda.
"Dakle, neko ko gura vojsku na granicu ili ne zna koje su njene zakonske ovlasti ili svjesno gura vojsku tamo gdje joj nije mjesto. Inače, u okviru OS BiH u kasarni u Rajlovcu postoji brigada za taktičku podršku u okviru koje postoje dva bataljona, vrlo važna po imenu ali za unutarnje potrebe, to je bataljon vojne policije i vojno-obavještajni bataljon. Oni nemaju nikakve ovlasti izvan kasarne i izvan svoje komande. Kada su prije tri godine ubijena dvojica vojnika iz Rajlovca, njima nije bio dozvoljen ni pristup mjestu događaja, a kamoli da oni nešto rade zajedno sa civilnim organima", objašnjava Kozar.
Prema riječima Kozara, migrantska kriza u BiH trebala bi se rješavati mnogo većim angažovanjem Granične policije Bosne i Hercegovine.
"Da se više koriste kapaciteti Granične policije BiH. Pa, Granična policija u svom sastavu ima i obavještajni dio i ima sve moguće kadrovske potencijale da se više bavi granicom. Međutim, kod nas je granica zapuštena. Kod nas se granica, čini mi se, prelazi kako ko želi, nema dovoljno sinhronizacije, a bilo je i nekoliko krivičnih djela protiv pripadnika Granične policije za zloupotrebu položaja. Dakle, granicu bi trebalo što hitnije pospremiti", kaže Kozar.
Predsjedništvo BiH je vrhovni komandant OS BiH, a za angažovanje vojske potreban je konsenzus u odlučivanju, koji u utorak članovi Predsjedništva nisu postigli.
Na sjednici Predsjedništva odbijena je i odluka za raspoređivanje Frontexa.
To samo znači da bi se oni angažovali samo na granici sa Hrvatskom, samo zato što je Hrvatske članica Evropske unije. To znači da bi granica prema Hrvatskoj bila još tvrđa za migrante. To je sa stanovišta interesa Bosne i Hercegovine jedna mazohistička odluka jer bi samo povećala probleme krize", mišljenje je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.
Treći zaključak za rješavanje migrantske krize bio je, kaže Dodik, tražiti od Vijeća ministara BiH da nešto učini.
"Imamo potpuno neefikasan i sterilan Savjet ministara, koji nije ništa ni uradio u momentu produkcije tih problema. Ja mislim da j to potpuno nepotrebno tražiti od Savjete ministara tako nešto. U skladu s Poslovnikom nije podržan zaključak i to ostaje za sljedeću sjednicu'', ispričao je Dodik i dodao da je ''preglasan u pogledu Frontexa i procedura govori da će se to vratiti na redovne sjednice, zbog čega će povući vitalni nacionalni interes", naveo je on.
U međuvremenu poslanici osam političkih stranaka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zatražili su od predsjedavajuće Borjane Krišto da zakaže hitnu sjednicu državnog organa zakonodavne vlasti zbog aktuelne situacije u bh. pravosuđu i masovnim prilivom migranata u našu zemlju.
Zahtjev za sazivanje hitne sjednice uputili su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Partije demokratskog progresa (PDP), Srpske demokratske stranke (SDS), Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Naše stranke (NS), Nezavisnog bloka (NB) i Pokreta demokratske akcije (PDA).
Dodik i Cvijanovićeva u Rusiji o gasifikaciji Republike Srpske
Zašto smrtna kazna nije izbrisana iz Ustava RS
Zaštita ustavnog poretka RS ili Dodikov lov na političke neistomišljenike
Bosna postaje zemlja staraca
Dodikova politika dogovorena sa Vučićem?
Vlada RS u izveštaju za SB UN: SDA blokira formiranje Saveta ministara BiH
Dodik sa papom Franjom: „U Vatikanu sam u zvaničnoj poseti“/Džaferović: Dodik u Vatikanu nije u ime Predsedništva BiH
Bošnjaci optužuju Srbiju zbog rezervnog sastava policije RS
Koga plaši rezervni sastav policije Republike Srpske?
Dodik apeluje da se formiraju federalne vlasti u BiH
Nakon presude Karadžiću: Nestali ostaju bolno pitanje BiH
Koga obavezuje presuda Karadžiću?
|
