glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

av-taci zagreb 2 unija
opozicija000 skupstina grada kulturni centar kumanovski sporazum novak444444444444444 srb-ukr

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Katanac na "Andrića" zbog papira    

izvor: evn  foto: vn                                                                                                              09.06.2019

kulturni centar 

Kulturni centar Srbije u Pekingu, zvanično i svečano otvoren krajem prošle godine uz prisustvo ministara kulture obeju zemalja - Vladana Vukosavljevića i Lua Šuganga, i uz zvuke gusala, posle samo nekoliko meseci privremeno je obustavio rad! Ovo je  potvrđeno u Ministarstvu spoljnih poslova i Ministarstvu kulture i informisanja, koja zajednički koordinišu sve aktivnosti centra "Ivo Andrić".

Kao razlog zbog koga je prostor u pekinškom umetničkom okrugu "798", stavljen pod ključ do daljeg, navode da su se pojavile teškoće i da još nije kompletno završena registracija u skladu sa procedurama NR Kine.

- Teškoće su rezultat različitih propisa i statusa koji Kulturni centar Srbije u Pekingu ima u Srbiji i NR Kini - navodi se u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva spoljnih poslova, uz napomenu da sporazum između dve vlade o obostranom osnivanju kulturnih centara predviđa da se oni osnivaju i deluju u skladu sa propisima države prijema. - Praktično, to podrazumeva da KC Srbije u Pekingu (i direktor Centra), prema tumačenju kineske strane, deluje kao kinesko pravno lice (praktično kineska "firma") - dok se po našem zakonu kulturni centar smatra javnom organizacijom, koja deluje u okviru budžetskog sistema Republike Srbije (osnovan Odlukom Vlade Srbije).

Stoga je, kažu, sada potrebno rešiti pitanje statusnog i poreskog tretmana i poslovanja, ne samo Kulturnog centra kao ustanove, odnosno pravnog lica, već i statusa onih koji su u njemu zaposleni. Oba ministarstva su zato inicirala konsultacije sa kineskom stranom na ekspertskom nivou, kako bi se problemi rešili.

- U ovom trenutku očekuje se povratna informacija sa kineske strane, odnosno predlog termina ekspertskog sastanka - a što je aktuelno i za kinesku stranu, s obzirom na to da je u toku i proces otvaranja Kineskog kulturnog centra u Beogradu - kažu u Ministarstvu spoljnih poslova, kome je kao i Ministarstvu kulture, opredeljenje da "KC u Pekingu profunkcioniše u punom kapacitetu u što kraćem roku".

Na pitanje  kako je uopšte došlo do toga da se otvori nešto čija je registracija još bila u toku, Asja Drača Muntean, pomoćnik ministra kulture za međunarodnu saradnju i evropske integracije i projekte, kaže:

- Deo registracije je bio završen i mi smo dobili dozvolu za otvaranje centra. Ali, ostao je drugi deo, koji obuhvata poreske prijave, račune u banci, i ostale detalje koji omogućavaju rad centra, a koji nisu usklađeni prema našim propisima. Ministarstva spoljnih poslova obe zemlje sada bi trebalo da se dogovore šta je prihvatljivo kineskoj strani, a koji je maksimum koji mi možemo da damo.

Prema rečima naše sagovornice, jedini kulturni centar koji smo do sada imali, otvoren je u Parizu pre 45 godina i imao je status diplomatskog predstavništva. Po tome, ali i prema programima, Centar u Pekingu, zamišljen je kao znatno moderniji:

- Predviđeno je da ima školu jezika, prodajni i izložbeni deo. Potrebno je omogućiti posetiocima koji obilaze taj pekinški art distrikt da ne samo razgledaju izložbe i posećuju tribine već i da kupe dela naših umetnika. Tako zamišljena organizacija je komplikovanija, jer iziskuje da se reguliše uvoz i izvoz iz Kine. To više neće biti samo "ata karneti", kao kada se u zemlju vraća sve što se iznese, jer će postojati i prodajni deo. Zbog toga mora da postoji račun u kineskoj banci, da se angažuje kineska računovodstvena firma koja će biti ovlašćena za završni račun...

Kinezi, kako nam kaže, imaju štampan vodič, na više od 100 stranica, o registraciji kulturnih centara, koji su sastavila njihova ministarstva spoljnih poslova, kulture, ljudskih resursa i bezbednosti. Sagovornica napominje i da je Francuzima trebalo 10 godina da završe kompletnu papirologiju za njihov KC u Pekingu, uz nadu da ćemo mi taj posao mnogo brže okončati. Prostor u kome je otvoren naš centar trenutno je u "stanju mirovanja":

- Imamo ugovor o njegovom zakupu i očekujemo da ćemo do jeseni imati nastavak aktivnosti - priča Asja Drača Muntean i najavljuje da će sledeći naš kulturni centar biti otvoren u Moskvi, prema tradicionalnijem modelu, sličnom onom u Parizu, a onda sledi Berlin, sa modernijom organizacijom, poput Pekinga.

KOMPLIKOVAN POSAO

Za renoviranje prostora, koji je zaštićeno javno dobro i deo industrijskog nasleđa Kine, bilo je neophodno tražiti, gotovo za svaki ekser, dozvole od art distrikta "798". Onda oni šalju molbu gradu Pekingu, a oni dalje njihovom sekretarijatu... To je bio veoma komplikovan posao. Godinu i po dana smo pripremali sam prostor, a toliko je trajalo i dobijanje različitih dozvola - objašnjava Asja Drača Muntean.

PEČAT NA KINESKOM?

Zbog različitih zakonskih propisa, pojavio se i tehnički problem sa sadržajem pečata koji Kulturni centar Srbije koristi u poslovanju, jer naš relevantni zakon definiše da pečat mora biti isključivo na srpskom jeziku i ćiriličkom pismu (ne može biti na stranom jeziku i pismu) - dok kineski zakon propisuje obavezu da pečat mora biti isključivo na kineskom jeziku i sa propisanim simbolima - objasnili su nam u Ministarstvu spoljnih poslova.

novosti.rs

 

 

Osnovan Savez Srba Slovenije

Lončar: Država da uradi ažuriranje statistike o dijaspori, ne znamo koliko ih je

Kako do posla u Sloveniji

Srbija ne šalje poslanike u EP, ali više stotina hiljada njenih građana ima pravo da glasa

Film „Teslin Narod“ premijerno prikazan u Njujorku

Konkurs za sufinansiranje medijskih sadržaja u regionu

Sve više radnika sa Balkana u Nemačkoj

Bukvar za sve Srbe ma gde živeli

Poziv najuspešnijim stručnjacima iz dijaspore da pomognu razvoj Srbije

Poziv najuspešnijim stručnjacima iz dijaspore da pomognu razvoj Srbije

Konkurs za sufinansiranje projekata za dijasporu

Broj tražilaca azila u EU pao za 11%

EU traži 3,8 miliona novih radnika, samo Nemačka preko million

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button