„Popravno“ izglasavanje Zakona o upotrebi jezika u makedonskom parlamentu i ponovna najava šefa države Đorđa Ivanova da neće potpisati ukaz o proglašenju akta u žiži su političkih „tumačenja“ posledica po budućnost Makedonije na njenom strateški proklamovanom putu evroatlanskih integracija.
Premijer Zoran Zaev je u Skoplju na marginama Foruma o vladivini prava u Jugoistočnoj Evropi, ocenio da pomenuti zakon neće ništa promeniti u Makedoniji niti će narušiti njenu zajedničku budućnost.
Apeluje da se zakon „pusti“ da živi, da se poštuju institucije. A, Ustavni sud i Venecijanska komisija da se izjasne ocenom tog akta, izjavio je, ocenjujući najavu Ivanova o ponovnom uskraćivanju potpisa na ukaz o proglašenju, kao „flagrantno kršenje Ustava, ali i kukavičluk“. "Žao mi je što je predsednik države odlučio bukvalno da ne poštuje Ustav i objavio po drugi put da neće potpisati zakon. To nije dobro, to je flagrantno kršenje Ustava Makedonije i svakako institucije nemaju pravo da dozvole da se to dogodi. No, istovremeno to za mene znači kukavičluk", rekao je Zaev ukazujući da bi se zaživljavanjem zakona ostvarila i poslednja pravna obaveza iz Okvirnog ohridskog sporazuma o miru iz 2001. godine.
Dodao je da bi svi videli da tu nema „ni Tiranske agende u Makedoniji, da Makedonija neće biti država Albanaca, ili ne znam kojih od manjinskih zajednica u državi“.
Premijer i lider vladajućih socijaldemokrata (SDSM) istovremeno je ukazao da pomenuti akt nije izglasan „tajno i zakulisno kao što se radilo ranije, već je devet meseci bio na otvorenoj debati“.
Sugerisao je da bi se trebalo skoncentrisati na pružanje šansi multietničkom društvu u kome će svi građani biti jednaki saglasno Ustavu i korišćenju svojih prava. "Ovim Zakonom dato je jedno uskraćeno pravo građana malobrojnije zajednice“, rekao je Zaev, uz ocenu da akt treba da bude potpisan, da se dostavi Ustavnom sudu i Venecijanskoj komisiji i, da se „jasno kaže da u Štipu, u Đevđeliji, u Strumici ne mora niko da govori albanski jezik“.
"Lepo je da građani Albanci koriste svoj maternji jezik u opštinama gde ih je više od 20 odsto, Romi u jedinoj romskoj opštini u Evropi da koriste svoj jezik, Turci u Gostivaru, Srbi u Kumanovu i tako dalje. Apsolutno nezaboravljajući da je oficijalni službeni jezik u Republici Makedoniji makedonski jezik i pritom ovaj zakon dodatno precizira i način i upotrebu makedonskog jezika o čemu je bila otvorena dilema i pitanje u državi", izjavio je Zaev.
Francuski ambasador u Skoplju Kristijan Timone međutim izvavio je da način na koji je donet zakon – bez minimuma konsenzusa i bez civilizovane diskusije, može da problematizuje bezuslovnu preporuku za početok pregovora za članstvo zemlje u EU.
Ukazao je da „EU može da integriše samo funkcionalne demokratije“ i zato preporuka „visi“.
Dok Francuska ukazuje da preporuka EU može da se se problematizuje, uz oštre kritike opozicije, podrška i čestitke vlastima u Skoplju zbog izglasavanja Zakona stigle su iz Prištine i Tirane...
Makedonija je status kandidata za prijem u EU stekla još 2005. ali zbog nerešenog spora sa susednom Grčkom o službenoj upotrebi imena države, još nije dobila datum početka pristupnih pregovora.
novosti.rs
Sukob u Sobranju Makedonije, Zakon o jezicima ipak donet
Iz Makedonije u BiH i obrnuto samo uz ličnu kartu
Junker na Balkanu
Han: EU sasvim sigurna da će spor oko imena biti rešen pre jula/I Bugarska uslovljava rešenje za ime Makedonije
Zaev: U pregovorima sa Grčkom došlo do približavanja/Tapkanje u mestu oko imena Makedonije
Tek počinju pregovori oko imena Makedonije
Šef grčke diplomatije pozvao Skoplje da saopšti novo ime države
Makedonsko-grčki Gordijev čvor
Makedonija traži dobru volju Grčke
Sastanak o predlogu Nimica trajao pet sati, Zaev optimista
Teško do nacionalnog konsenzusa o imenu
Pet predloga za novo ime Makedonije
|