glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

Vucic-POROSENKO9 kinezi brisel 5
skola11 bitici8 airserbia francuski-strip djokovic 111111 ser-ger

Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Crna Gora i Albanija: Bez bodljikave žice za migrante/Austrija traži razjašnjenje njemačke odluke o migrantima

izvor: agencije     foto:                                                                                   03.07.2018

cg-alb

Crna Gora i Albanija: Bez bodljikave žice za migrante

Crna Gora i Albanija će se humano i odgovorno odnijeti prema migrantima koji se budu kretali rutom koja obuhvata obje zemlje, ali neće graditi zidove niti postavljati bodljikavu žicu, saopštili su premijer dvije zemlje Duško Marković i Edi Rama, nakon prve održane zajedničke sjednice dvije Vlade u Skadru.

Obraćajući se novinarima nakon sjednice, crnogorski premijer Marković je podsjetio da je Crna Gora već 2015. godine predvidjela lokacije za prihvat izbjeglica koje se nađu na njenoj teritoriji, ali da se to iz manipulativnih i političkih razloga želi prikazati kao oprdjeljenje da se prave kampovi za migrante koji ilegalno ulaze u zemlju.

“Nema od toga ništa, osim odgovornosti zemlje da bude spremna u vezi konkretnog izazova. Tačno je da smo ove godine evidentirali veći broj ilegalnih ulazaka u Crnu Goru iz Albanije. Zajednički ćemo raditi da naše granice budu bezbjednije. Ako se desi veliki talas migracije preko naše dvije zemlje obezbjedićemo sve ono što su obaveze kada je riječ o bezbjednosti naših zemalja. U ovom trenutku nema priče, barem sa crnogorske strane a nisam to čuo ni od kolege Rame, da planiramo podizanje zidova ni postavljenje bodljikavih žica itd. Naše zemlje su bezbjedne”, rekao je premijer Marković.

Premijer Akbanije Edi Rama je rekao da su postojale ponude da dobiju ograde na poklon ali poručio da je Albanija zemlja sa velikom tradicijom prihvata i zaštite izbjeglica.

“U slučaju talasa migranata, mi smo spremni da preuzmemo naš teret i dio odgovornosti u okviru evropskog projekta kojim će se podijeliti teret. Onoliko koliko možemo objektivno i onoliko koliko nam pripada sa ljudske strane. Ne možemo biti zemlja ograda i zidova, ali ni heroji spasioci bogatih zemalja koje ponekad tretiraju migrante kao toksični otpad. Tokom ove godine smo imali 15 puta veću fluktuaciju nego prošle godine. Nismo alarmirali niti kucali na vrata Evrope po pomoć. U ovom trenutku smo više Evropljani nego mnogi Evropljani. Mi smo u stalnom kontaktu sa partnerima, a Grčka i Italija su ostale same, napustili su ih bogati iz Evrope u ovom preocesu (migracija). Ali u ovom trenutku mi nemamo potrebe da postavljamo bilo kakve ograde ili dižemo zidove. Sarađivaćemo i sarađujemo sa Grčkom i Makedonijom, kako bismo garantovali stabilnost u našim zemljama”, poručio je premijer Rama.

Premijeri Albanije i Crne Gore Edi Rama i Duško Marković su nakon prve zajedničke sjednice dvije Vlade koja je održana u Skadru saopštili, da su odnosi Crne Gore i Albanije nesumnjivo na visokom nivou i da bi trebalo da budu valorizovani kroz još snažniju ekonomsku saradnju. Tokom prve zajedničke sjednice Vlade je razgovarano o nizu pitanja kao što su ekonomski odnosi, uklanjanje carinskih barijera, saradnja u oblasti turizma i izgradnji infrastrukture gdje je posebno potencirana izgradnja Jadransko Jonskog autoputa. Oba premijera su dali punu podršku dijalogu Srbije i Kosova.

Sjednici dvije Vlade prethodio je svečani doček crnogorskih ministara i predsjednika Vlade Duška Markovića u strogom centru Skadra.

Iz Vlade Crne Gore je prethodno saopšteno da je "prva sjednica koju Vlada Crne Gore organizuje sa nekom drugom zemljom potvrda prijateljskih odnosa Crne Gore i Albanije i snažnih veza crnogorskog i albanskog naroda i prilika za otvaranje dijaloga dviju država o brojnim temama od obostranog interesa".

Po okončanju sjednice je potpisano više zajedničkih dokumenata, deklaracija i sporazuma, a potom je otpočeo Poslovni forum Crna Gora – Albanija.

Austrija traži razjašnjenje njemačke odluke o migrantima

mapa

 

Njemačka kancelarka Angela Merkel postigla je dogovor o migrantima sa vlastitim ministrom unutrašnjih poslova Horstom Seehoferom (Zehofer), čime je okončan spor o migraciji koji je prijetio da razbije vladajuću koaliciju u Njemačkoj, kao i 70 godina dugo jedinistvo Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU), konzervativnog desnog centra.

Nakon cjelodnevnih pregovora u ponedjeljak, obje strane su konstatovale da je utvrđen "dobar kompromis... nakon teške borbe", kako je to rekla Merkel.

Detalji sporazuma, kako su naveli, biće uskoro objavljeni.

Austrija je, u međuvremenu, saopštila da je spremna da zaštiti granice i spriječi negativne efekte zbog poteza Njemačke. Angela Merkel se saglasila da pojača kontrolu na austrijskoj granici da bi sprečavali ljude koji su se prijavili za azil u drugim državama Evropske unije da uđu u Njemačku.

"Postigli smo sporazum nakon intenzivnih pregovora. Sada imamo jasan dogovor o tome kako da ubuduće spriječimo nelegalnu migraciju preko austrijsko-njemačke granice", rekao je Seehofer uz opasku da će drugi detalji biti objavljeni uskoro.

Naglasio je da namjerava da ostane u kabinetu kancelarke Merkel iako je prijetio ostavkom. Seehofer je lider CSU-a, bavarske sestrinske stranke, CDU.

"Nakon intenzivnih pregovora između CDU i CSU, postigli smo sporazum o tome kako ubuduće da spriječimo ileglanu imigraciju na granici između Njemačke i Austrije", potvrdila je i Merkel.

Ključno pitanje sada ostaje kako će ovaj sporazum funkcionisati na granici između dvije zemlje.

Vlada u Beču je saopštila da će oni sa duge strane pripremiti mjere da zaštite svoju južnu granicu, kao i da će tražiti brzo razjašnjenje njemačke odluke.

"Ukoliko ovaj sporazum postane pozicija njemačke vlade, mi to vidimo kao podsticaj da brzo preduzmemo akciju da spriječimo negativne posljedice za Austriju i njeno stanovništvo", naveo je kancelar Sebastian Kurz (Sebastijan Kurc) u zajedničkom saopštenju, sa dva ekstremno desničarska člana njegovog kabineta. Oni traže od Berlina razjašnjenje.

Kako navodi Reuters, prema sporazumu, migranti koji su već tražili azil u drugim državama Evropske unije biće zadržavani u tranzitnim centrima na njemačkoj granici, dok Berlin pregovara o bilateralnim sporazumima o njihovom povratku nazad.

Austrija koja se graniči upravo sa njemačkom saveznom državom Bavarskom, u više navrata je rekla da će u najmanju ruku učiniti isto što i Nijemci na svojim migrantskim rutama na granici, kao što su one koje dijeli sa Italijom i Slovenijom. Jačanje njemačkih graničnih kontrola u prošlosti je izazivalo strah od gomilanja migranata u Austriji.

U zajedničkom saopštenju Kurza sa vicekancelarom Heizn-Christian Stracheom (Štraheom) i ministrom unutrašnjih poslova Herbertom Kicklom navodi se da je "vlada Austrije spremna da preduzme posebne mjere zaštite na našoj južnoj granici" ali bez detalja. Jedno je poznato - da je južna granica Austrije ona prema Sloveniji i Italiji. Dogovor u ponedjeljak uveče sa Merkel, Horst Seehofer je predstavio kao pobjedu, no analitičari navode da se Bavarac ipak preigrao izdajući ultimatum o ostavci, jer je nakon toga u Bundestagu Merkel, koja je u petak u Briseluuspjela da isposluje evropski dogovor i bilateralne sporazume sa više od deset zemlja, dobila podršku i svoje stranke i vođstva Seehoferove CSU, čime ga je ostavila u izolaciji.

Seehofer se nije u ponedjeljak pojavio u parlamentu.

U svakom slučaju, dogovor utvrđen između kancelarke i njenog ministra unutrašnjih poslova treba da potvrdi i treća članica vladajuće koalicije Socijaldemokrate (SPD) koji treba da daju svoju podršku dogovoru u posljednjem trenutku.

Liderka SDP-a Andrea Nahles (Nales) je već rekla da je "njeno strpljenje već na izmaku", dodajući da oni žele "humanitarnu ali isto tako i realističnu migracionu politiku".

Iako je kancelarka dobila još jednu tešku bitku, Judy Dempsey (Džudi Dempsi) iz Carnegie Europe kaže da je kompromis u posljednjem trenutku oko njemačke izbjegličke politike ostavio i Angelu Merkel i Evropu - slabijima.

 

 

Crnogorska humanost na ispitu

Kuda Đukanović vodi Crnu Goru?

Stejt department traži brzu istragu napada na novinarku "Vijesti"

Novi predsjednik Crne Gore moćniji od Vlade?

Đukanović ponovo na čelu Crne Gore

Crna Gora  bira predsednika

Đukanović: U nedelju će trijumfovati velika postignuća

Narod glasa za gospodara, a dobije 'englesku kraljicu'?

Mafija napokon zabrinula državu

Za koga glasa Crna Gora?

Đukanović kandidat za predsjednika Crne Gore

Falsifikatima do predsjedničke kandidature?

Do drugog kruga u više kolona

Dugo putovanje u Evropu

Politika kao unosan biznis

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button