glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

ana-brnabic1 zagreb ambasada1
ambasada rusije nenad-popovic han11 eu_posao olga-danilovic sale444

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

RS : 29.070 srpskih žrtava rata u BiH od 1991- 95

izvor: vecernje novosti  foto: vn                                                                                                           13.11.2017.

nestali 

Republički centar za istraživanje rata i traženje nestalih završio četvorogodišnji posao. Dokumentovana smrt ili nestanak 29.070 osoba u BiH, od čega 2.385 žena i 447 dece

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, posle četiri godine napornog posla završio je popis i evidentiranje srpskih žrtava rata u BiH od 1991. do 1995. godine. Na ovaj način dokumentovana je smrt ili nestanak 29.070 osoba u proteklom ratu na području BiH, od čega 2.385 žena i 447 dece!

Milorad Kojić, direktor Centra, kaže da ovo nisu konačni, već utvrđeni podaci do kojih je do sada došao Centar, ističući da je ovo prvi put da je jedna zvanična institucija vlasti, kako u RS, tako i u BiH, popisala srpske žrtve.

- Ako se uporede podaci Centra sa podacima Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, koji je popisao 24.953 nastradalih Srba, vidljivo je da je sarajevski Centar umanjio broj srpskih žrtava za 17,5 odsto, a Haški tribunal, s druge strane, u svojim popisima srpskih žrtava brojku je umanjio za više od 21 odsto - ističe Kojić.

On dodaje da se za 629 osoba rade dodatne provere i kompletira dokumentacija, jer Centar poseduje određena saznanja i indicije da su i one nastradale u proteklom ratu, ali trenutno nema dovoljno podataka koje propisuje Pravilnik o vođenju evidencije o žrtvama rata da bi se mogle svrstati u kategoriju - žrtve rata.

Kojić pojašnjava da baza podataka Centra obuhvata pet celina - dokumenta, žrtve, izvršioce, dela i svedoke. Posmatrano po godinama, kaže Kojić, najveći broj osoba srpske nacionalnosti nastradao je tokom 1992. godine - 12.981.On je naveo da je 1991. godine nastradalo 664 Srba, 1993. - 4.496, 1994. - 3.749, a 1995. godine - 5.975.

Gledano statistički, po regijama, najveći broj žrtava bio je u drugoj i četvrtoj regiji u kojima je nastradalo oko 50 odsto od ukupnog broja nastradalih. U drugoj regiji, Severoistočna Bosna, stradalo je 7.769, a u četvrtoj, Sarajevska, 7.178 osoba. Zatim slede regija jedan i tri u kojima su nastradale 10.882 osobe. U regiji jedan, Krajina, nastradalo ih je 6.142, a u trećoj, Podrinje 4.740.

U sledeće dve regije statistički je nastradalo najmanje Srba i to u regiji šest, Hercegovina, 1.231, a u regiji pet, Srednja Bosna, 779 osoba. U sledećoj grupi su oni koji su stradali van teritorije BiH, u državama iz okruženja, ukupno 1.164 Srba.

Kojić je podsetio da je rad na Projektu popisa i evidentiranja srpskih žrtava rata u BiH od 1991. do 1995. započet u julu 2013. godine i da je zaključno sa 31. oktobrom ove godine u bazu podataka Centra uneseno 83.118 dokumenata.On je najavio da će Republički centar iduće godine širom Republike Srpske promovisati publikaciju o broju nastradalih Srba od 1991. do 1995. godine.

PRIPADNICI JNA

Broj Srba nastradalih tokom 1991. godine iznosio je 664. To su bile osobe srpske nacionalnosti angažovane na služenju vojnog roka u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, ili su bile vojno angažovane na ratištima širom Hrvatske.

PRETNjE PRIJAVLjENE MUP

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih obavlja redovne poslove, bez obzira na nedavne pretnje smrću, izjavio je direktor Centra Milorad Kojić.

- Pretnje smo prijavili MUP RS, kojem u potpunosti verujem - rekao je Kojić.

Pretnje Kojiću upućene su 7. novembra na krajnje vulgaran i primitivan način, uz uvrede na nacionalnoj i verskoj osnovi. Lice koje je pozvalo službeni broj Centra izreklo je niz neprimerenih kvalifikacija u vezi sa aktivnostima kojima se Centar bavi, stavljajući u kontekst Kojića lično i njegovu ulogu u istraživanju događaja iz proteklog rata.

novosti.rs

 

Ivanić: Štrpci i Rudo – dve sporne tačke na granici Srbije i BiH/Dodik: Srbija i RS su jedno, manje je važno gde je granica

Skupština RS stavila van snage odluku o referendumu

Hoće li BiH i Srbija razmijeniti teritoriju?

Dodik pozvao na novu odluku o referendumu

Hvatanje voznog reda

RS u izveštaju SBUN: SDA pretvara BIH u utočište džihadista

Morbile prete i RS!

Autoput do Sarajeva: Konsenzus povezuje Tuzlu i Bijeljinu

Odbačena krivična prijava Majki Srebrenice protiv Milorada Dodika/Dodik: Ovo nije sultanat, niti će ikada biti

Parlament RS usvojio Rezoluciju o vojnoj neutralnosti/Salkić: Odluka je neustavna

Dodikov vojni model neutralnosti

Dodik traži produženje roka za održavanje referenduma

Od EBRD za auto-put kroz Srpsku 70 miliona KM

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button