glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

eu-srbija av5555 opozicija11
ministarstvo kulture zaev6666 zastave hidro evropeana krajinovic11

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Reljić: Balkanu treba više para iz EU fondova ili bespovratna pomoć           

izvor: agencije  foto:                                                                                      19.03.2018.

brisel 

 Šef briselske kancelarije Nemačkog instituta za medjunarodne odnose i bezbednost (SWP) u Berlinu Dušan Reljić izjavio je da ni nova Strategija proširenja Evropske unije, ni razvojne strategije šest nacionalnih ekonomija na takozvanom zapadnom Balkanu, ne obezbedjuju uslove da bi se ostvarili neophodan privredni rast, društveni napredak i politička stabilnost u tom regionu.

"Zato, ukoliko EU zaista želi da se područje bivše Jugoslavije, zajedno sa Albanijom, približi ostatku kontinenta, mora da omogući tim državama da koriste novac iz strukturnih fondova Evropske unije ili da dobiju neke drugu bespovratnu razvojnu pomoć", rekao je Reljić za novi broj Magazina Biznis.

Reljić je naveo da će u aprilu Komisija Evropske unije da objavi naredne izveštaje o političkom i ekonomskom stanju u zemljama koje žele da postanu članice.

"Već i na osnovu postojećih dokumenata EU upućenih Vladi Srbije i procena naučnih istraživača u Srbiji i van nje, jasno je da je najveći materijalni problem nedovoljan privredni rast," rekao je Reljić, koji je nedavno sa italijanskim kolegom Mateom Bonomijem objavio analizu "EU i Zapadni Balkan: Tako blizu a još tako daleko".

Najveći politički problem, kako je istakao, je slabljenje pravne države i demokratskih ustanova, pre svega odsustvo kontrolne uloge parlamenta i javnosti nad Vladom.

Dodao je da se, kao što je naglašeno u Strategiji proširenja EU, u regionu jasno prepoznaju "zarobljene države", uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcija na svim nivoima vlasti i javne uprave.

Na pitanje šta je trenutno najvažnije da Srbija uradi da bi poboljšala svoju poziciju na putu ka članstvu u EU, Reljić je rekao da bi bilo neophodno da utrostruči privredni rast na oko pet do šest odsto godišnje i da oslobodi trenutno "zarobljenu državu" i javnost stege pod kojom ih drži politička vlast.

Kao glavne probleme zemalja zapadnog Balkana, posmatrano sa socijalno-ekonomskog stanovišta, Reljić pre svega, ističe gubitak stanovništva i s tim povezano nazadovanje kvaliteta javnih dobara školstva, zdravstva, nauke.

"Posledica svega toga je da se osipa sredina društva. A treba biti svestan da samo iz obrazovane i koliko-toliko materijalno obezbedjene sredine društva može da naraste pritisak na političare i preduzetnike da poštuju demokratska pravila i vladavinu prava u celini. Bitno je što EU zahteva političke i ekonomske reforme i što se postepeno usvaja pravni okvir za reforme, ali one ne mogu da zažive u siromašnom društvu", rekao je on.

Govoreći o tome kako vidi EU u narednih nekoliko godina, Reljić je istakao da "Sjedinjene Države Evrope" svakako nisu na vidiku, niti je izvesno da će se raširiti takozvana diferencirana integracija, znači nastanak sve više oblika povezivanja unutar EU u kojima neće učestvovati sve države.

"Recimo: ne koriste sve članice EU evro, niti su deo šengenskog prostora slobode kretanja, niti žele da budu uključene u stalnu saradnju u oblasti odbrane. Medjutim, tu gde se EU neosporno dokazala kao jedinstveno tržište, kao solidarna zajednica koja pomaže slabijim članicama dok istovremeno jača zajednički uticaj prema spolja, kao generator naučnog i tehnološkog razvoja, kao delotvoran zaštitnik čovekove okoline tu verujem da će povezivanje biti sve izraženije", rekao je on.

Prema rečima Reljića, nejake države, poput Srbije i ostalih naslednika Jugoslavije, ostaju "slamke medju vihorima" ukoliko ne postanu deo Unije.

 

 

Joksimović: ZSO ključ napretka/Đurić: Nisu poznati ni obrisi pravno obavezujućeg sporazuma/Nova runda dijaloga Beograda i Prištine

Vučić: ZSO – mrtvo slovo na papiru

Opozicija bez lidera kao poslednja nada?

Srbija traži podršku Nemačke za otvaranje više poglavlja u junu/ Grubješić: Bez napretka u poglavljima, nova se ne mogu otvoriti

Srbija nije primenila nijednu preporuku za sprečavanje korupcije

Beograd mogući okidač za nove izbore

Djilas: Potreban jak opozicioni savez, a ne labava koalicija/Jeremić: Djilasov predlog vredan pažnje

Srbija nema previše vremena za učlanjenje u STO

Vučić: Prihvatamo kompromis o Kosovu, ne i poniženje. Mičel: Kosovo ima pravo na bezbednosne snage

EU "zaledila" poglavlje 33

Strategija EU snažan politički signal, ali nema prečica do članstva

Tadić: Predlažem formiranje velike demokratske unije

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button