|
Na udaru dojava o postavljenim eksplozivnim napravama su hoteli, tržni centri, sportski objekti, pa i sjedište Specijalnog tužilaštva u Podgorici. Dojave o postavljenim bombama su postale učestale, pa je tako u posljednjih mjesec dana bilo jedanaest lažnih dojava, nakon kojih su objekti ispražnjeni, a specijalne jedinice policije provjeravale postojanje opasnosti.
Nekoliko hiljada gledalaca je evakuisano iz Sportskog centra Morača poslije samo desetak minuta finalne košarkaške utakmice, zbog još jedne u nizu dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi. Antidiverziona policijska ekipa je pregledala tribine, a utakmica je odložena za naredni dan.
To je još jedna u nizu lažnih dojava o postavljenoj bombi ili eksplozivnom sredstvu na jednom od mjesta gdje se okuplja veliki broj građana. Jedanaest lažnih dojava ispraznile su ekskluzivne tržne centre Delta city i Capital plaza, hotele Hilton, Ramada, Hemera, te diskoteku Beagle.
U jednom slučaju su pozivani čak i tužioci koji su obavješteni da se u zgradi tužilaštva nalazi postavljena bomba. Rezultat je bio isti, objekti su ispražnjeni, policijska provjera obavljena, utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi, građani uznemireni. Pozivi su stigli sa pripejd brojeva iz susjednih država Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje je moguće kupiti priprejd karticu za jednokratnu upotrebu bez ostavljanja podataka.
Očigledno je da je krajnji cilj lažnih dojava nanošenje štete drugima. Tu pojavu, beogradski kriminolog Dobrivoje Radovanović naziva masovnom histerijom, a što nije nepoznato i u Srbiji i u drugim zemljama regiona.
"Postoji nešto što se zove masovna histerija u psihologiji. Manifestuje se tako što veliki broj ljudi počinju da se ponašaju na način koji uglavnom nanosi štetu drugim ljudima. Jedno vrijeme je u Beogradu bilo moderno da se javlja da su podmetnute bombe u školama, sudnicama, sportskim objektima i tržnim centrima, skoro svuda gdje se okuplja veći broj ljudi. Potom je to utihnulo, jer je policija Srbije nešto uspjela da otkrije dio počinilaca, a u većini slučajeva nije", kaže Radovanović.
Kolika se čini šteta po kompanije koje su pogođene lažnim dojavama, kolika je šteta po Glavni grad gdje se to i dešava, pokušali smo da saznamo u upravi tržnog centra Delta city, koji je tri puta bio pod udarom prijetnji. Takođe smo pokušali da saznamo i u menadžmentu Glavnog grada. Međutim, do sagovornika nismo mogli da dođemo.
U trenutku kada je sistem komunikacione tehnike uznapredovao nema uspjeha u otkrivanju počinilaca dojava koje uznemiravaju građane. Objašnjenje ovog fenomena tražili smo od vještaka telekomunikacija Predraga Boljevića:
"Tačno se zna sa kog broja je taj poziv stigao i gdje je bio taj korisnik u trenutku poziva. To što se ne zna ko je zvao, odnosno na koga se broj vodi, to je problem administrativne prirode, a ne tehnološke", kaže Boljević.
Po mišljenju Boljevića jedini način da se privremeno zaustavi uznemiravanje građana i onemoguće lažne dojave je prekidanje veze sa pripejd brojevima iz zemalja okruženja. Međutim Boljević smatra da je to malo vjerovatno:
"U konkretnoj situaciji crnogorska policija i nadležne službe, kao što je Agencija za elektronske komunikacije, mogle bi i trebalo bi da nalože operatorima da suspenduju pozive na određeni period sa svih pripejd brojeva iz država Makedonije, Srbije, BiH i Hrvatske", navodi Boljević.
Na taj način bi, kaže Boljević, "primorale operatore koji su vezani sa Crnom Gorom da pomognu da se pronađe počinilac".
"Ali time bi i skresali njihove profite. Na žalost, u Crnoj Gori bezbjednost populacije je daleko ispod profita. Profit stranog strateškog investitora je prioritet broj jedan i u ovom slučaju crnogorska policija je nemoćna da išta uradi. Crnogorska Agencija za elektronske komunikacije je nemoćna", konstatuje Boljević.
Motivi za učestalo slanje prijetnji mogu biti višestruki. Međutim, kriminolog Dobrivoje Radovanović ukazuje na mogućnost najgoreg scenarija - da se javnost, građani i institucije postepeno naviknu na lažne dojave i da se one ignorišu.
"Najgore može biti da se mi postepeno naviknemo na te lažne dojave. Kad ih počnemo ignorisati, onda je moguće da dojava bude istinita i da imamo velike žrtve. Nekada teroristi koji su obučavani za te masovne zločine namjerno čine te lažne dojave da bi uspavali organe bezbjednosti i smanjili budnost građana. Zbog toga to postoji jako komplikovan problem i ne može se rješavati bez vrlo detaljne intenzvne saradnje policija cijelog regiona", ocjenjuje Radovanović.
Crnogorske bezbjednosne službe su uspostavile komunikaciju sa partnerskim službama iz regiona u cilju lociranja i identifikacije počinioca, međutim za sada nema rezultata. Prije desetak dana, povodom uznemiravanja javnosti, obratio se šef kancelarije Interpola u Podgorici Dejan Đurović koji je saopštio da je istraga u toku, a da rezultat istrage zavisi od službi iz zemalja regiona.
slobodnaevropa.org
|
