|
Sve političke grupacije u Crnoj Gori pripremaju se za donošenje konačne odluke o članstvu Crne Gore u NATO. Vlada priprema Zakon o ratifikaciji koji će podržati vladajuća koalicija i dio opozicije. Drugi dio opozicionih stranaka najavljuje proteste, a dio zahtjeva da se umjesto parlamenta, o članstvu u NATO, izjasne građani na referendumu.
Nakon što su parlamenti svih članica NATO alijanse ratifikovali Protokol o prijemu Crne Gore u ovu organizaciju, a očekuje se okončanje procedure u još tri članice, crnogorski parlament treba da usvoji Zakon o ratifikaciji Protokola.
Vlada Crne Gore bi trebalo da na jednoj od narednih sjednica utvrdi Zakon koji će biti proslijeđen parlamentu. Premijer Duško Marković je najavio da će Protokol biti usvojen prije NATO samita koji će biti održan krajem maja.
U ovom trenutku je poznato da će od ukupno 81. poslanika, za Zakon o ratifikaciji protokola glasati sigurno njih 46. Uz partije vladajuće koalicije, glasanju o članstvu Crne Gore u NATOće prisustvovati i Socijaldemokratska partija sa svoja četiri poslanika. Ova partija će nakratko prekinuti bojkot parlamenta koji sprovode sve opozicione političke grupacije, koje zahtjevaju ponavljanje parlamentarnih izbora, jer su prethodni održani u ambijentu „državnog udara“.
Od ukupno 81. poslanika, za Zakon o ratifikaciji protokola glasaće sigurno njih 46
Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević kaže da se radi o istorijskom događaju, jer Crna Gora ulazi u organizaciju koja okuplja najdemokratskije i ekonomski najsnažnije zemlje svijeta:
„Iz razloga što smo mi jedina politička partija u Crnoj Gori koja se već 25 godina zalaže za NATO mi ćemo biti prisutni i glasati za ulazak Crne Gore u NATO. Dvadeset osam država članica su ekonomski najrazvijenije i najdemokratskije zemlje svijeta. Vrijednosti koje baštini 28 članica vjerujem da će pomoći Crnoj Gori, uz pritisak koji će se dešavati, da se ovo društvo dodatno reformiše i demokratizuje kako bi na bilo koji način ličilo na društva koja čine NATO alijansu“.
Građanski pokret URA će tek odlučiti da li će dva poslanika prisustvovati sjednici na kojoj će se odlučiti o članstvu u NATO. Kada je riječ o ostalim opozicionim strankama, one se uglavnom protive učlanjenju Crne Gore u alijansu.
Socijalistička narodna partija, Demokrate i Demos neće prisustvovati sjednici Skupštine i zalažu se da država organizuje referendum o članstvu Crne Gore u NATO.
Najjači opozicioni subjekt Demokratski front (DF) je najglasniji protivnik priključenja Crne Gore alijansi. Prema sadašnjim najavama Demokratski front će organizovati proteste u vrijeme održavanja sjednice Skupštine, ali i organizovati svojevrsno referendumsko prikupljanje potpisa.
„Demokratski front će organizovati proteste. Nadamo se da će organizacija biti široka, od političkih stranaka, nevladinih organizacija, raznih strukovnih organizacija... Na dan kada se bude donosila odluka, ili možda ranije. Tek ćemo vidjeti, model, formu. Ali u svakom slučaju u vrijeme zasijedanja Skupštine imaćemo sigurno veliki miting. A ne isključujemo da pokrenemo proteste i u drugim gradovima, jer je ovo akt aneksije. Organizovaćemo i referendum. Prikupljanje potpisa, koliko će trajati, forma referenduma... Blagovremeno ćemo obavjestiti javnost“, kaže funkcioner DF-a Milutin Đukanović.
I premijer Duško Marković je svjestan da će prijem Crne Gore u NATO pratiti protesti dijela opozicije: „Očekujem proteste. Oni su između ostalog najavljeni za 8. april ispred crnogorskog parlamenta. To doživljavam kao legitimno, političko ispoljavanje stava u odnosu na opredjeljenje Crne Gore za članstvom u NATO. Više puta smo to vidjeli do sada, ne znam zašto im to još jednom treba“.
Mogu li najavljeni protesti, ili aktivnosti dijela opozicije, promjeniti odluku o članstvu Crne Gore u NATO, pitali smo Borisa Raonića iz Građanske alijanse.
„Odluka o NATO je konačna i šta god da budu aktivnosti u narednom periodu, ona se neće moći promjeniti, to je jasno i jednima i drugima. Ono što mene brine u ovom trenutku je, što protivnici NATO nemaju ni jednog pobornika koji zastupa to stanovište sa antimilitarističkih pozicija i ubjeđenja, kako je to bilo u Sloveniji i drugim istočnoevropskim zemljama gdje su taj pokret vodili antimilitaristi. Anti-NATO proteste kod nas će voditi oni koji se tome protive iz ideoloških uglova“, kaže Raonić.
Obilježavajući dan kada je 1949. godine osnovan NATO savez, 4. aprila je ispred zgrade Ministarstva odbrane u Podgorici, podignuta zastava alijanse.
slobodnaevropa.org
|
