|
Nakon što je Crna Gora prije 11 godina na referendumu izglasala državnu nezavisnost, današnji dan se smatra najznačajnijim u istoriji obnovljene države, pošto je crnogorska skupština sa 46 glasova od ukupno 81. usvojila pristupni ugovor o članstvu u NATO čime se ispunjava jedan od ključnih spoljno-političkih prioriteta.
Poslanici vladajuće većine – Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata, Liberalne i partija manjinskih naroda, uz predstavnike opozicione Socijaldemokratske partijeRanka Krivokapića (SDP), usvojili su Sjevernoatlantski ugovor i Protokol o pristupanju Crne Gore NATO.
Premijer Duško Marković kazao je obrazlažući prijedlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora da poslanici prisutni u sali na Cetinju imaju istorijsku privilegiju.
"Ovakva odluka se nigdje osim na Cetinju nije mogla donijeti. Današnji dan upisujemo u najsvjetliju istoriju Crne Gore. Nije Crna Gora članstvom u društvu 28 najrazvijenijih zemalja nije dobila nešto sto nije zaslužila, nešto što joj ne pripada", kazao je Marković.
Lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović rekao je, nakon sjednice, da biti član kluba 29 visoko razvijenih zemalja u svakom pogledu, predstavlja čast svakoj državi.
"Zato mislim da je Crna Gora, nažalost poslije dugog stradanja i lutanja kroz istoriju, konačno na svom staništu, koje joj logično, geografski, istorijski, civilizacijski kulturološki pripada, da je u zajednici najrazvijenijih evropskih i evroatlantskih država“, kazao je Đukanović.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimoić je kazao je da će ulazak Crne Gore u NATO imati pozitivan uticaj ne samo po bezbjednost već i po ekonomiju, ističući da se time šalje pozitivan signal investitorima.
Poslanik opozicione SDP Ranko Krivokapić kazao je da nije dobro kad je mala zemlja na rascjepu civilizacija.
"NATO je rašćerao naše ratne huškače na Balkanu. Nijedna zemlja nije imala toliko propadanje i nazadovanje, od dobijanja datuma do članstva", istakao je Krivokapić aludirajući na unutrašnje probleme Crne Gore.
Sjednici su prisustvovali predsjednik države Filip Vujanović, predsjednik DPS-a Milo Đukanović, predstavnici pravosuđa, javnog života i diplomatskog kora.
Poslanici drugih opozicionih stranaka, koje zahtijevaju održavanje referenduma o članstvu u NATO, Demos, SNP, Građanski Pokret URA, nijesu prisutvovali sjednici Skupštine koju bojkotuju od početka mandata, niti su prisustvovali protestu Demokratskog fronta (DF) na Cetinju.
Naime, sat uoči sjednice nekoliko stotina pristalica Demokratskog fronta i anti-NATO organizacija okupilo se na Cetinju u znak protesta zbog sjednice crnogorskog parlamenta na kojoj se razmatra Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim se obezbjeđuju uslovi za stupanje Crne Gore u NATO.
Predrag Bulatović iz DF-a kazao je da se danas u političkom smislu završava jedan ciklus koji je "počeo u martu 1999. kada je NATO napao a u tom ciklusu je učestvovao Milo Đukanović".
"Kada postanemo dio nove većine poništićemo odluku i raspisati referendum. Za nas je ova odluka neobavezujuća i privremena. Kako je danas usvoje 42 nelegetimna poslanika, poništiće je 41 poslanik DF-a i drugih koji se zalažu za referendum", kazao je Predrag Bulatović.
Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović kazao je da kao "Crnogorac ovaj dan dozivljava kao veoma tužan dodajući da je "sjednica parlamenta o NATO članstvu pobjeda sile i laži".
Tokom protesta DF-a i anti-NATO organizacija spaljena je zastava Alijanse a učesnici su nosili trasnparente sa anti-NATO porukama.
Građani Cetinja komentarisali su održavanje sjednice o članstvu Crne Gore u NATO kao i proteste u njihovom gradu:
Odluka o ulasku Crne Gore u NATO ocjenjuje se kao istorijska i kao najvažniji politički događaj od obnavljanja nezavisnosti 2006. godine.
U Predlogu zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora se, između ostalog navodi da "poučena iskustvom gubitka nezavisnosti nakon Prvog svjetskog rata, Crna Gora mora u postojećim geopolitičkim okolnostima da racionalno sagleda sve mogućnosti i donese odluku koja će na najcjelishodniji i ekonomski najopravdaniji način da zaštiti njene nacionalne i bezbjednosne interese".
Članstvom u NATO-u, Crna Gora će obezbjediti suverenitet i teritorijalni integritet države, bezbjednost građana i preduslov za stabilan ekonomski napredak u susret članstvu u EU, saopštili su zvaničnici.
Tokom današnjeg govora u parlamentu na Cetinju premijer Duško Marković je najavio da će odluka o crnogorskom protokolu u španskom Senatu biti donijeta u narednih desetak dana.
Ostaje da u Holandiji gdje je protokol ranije u oba doma dobio zeleno svjetlo, bude ispoštovana zakonska procedura pa da kako se očekuje u junu Crna Gora i zvanično postane 29. članica NATO-a.
slobodnaevropa.org
|
