glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

brisel smak popis
dodik-1 bijelopolje av4444444 plenkovic88 atp kup 9 kustendorf11

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

   Međusobne optužbe Sarajeva i Banjaluke   

izvor: agencije  foto:                                                                                 13.01.2020.

migranti222 

Banjaluka – Sudeći po izjavama zvaničnika, čini se da sudbina nevoljnika s Bliskog istoka tokom bremenitog puta za vreme prelaska „balkanskom rutom” nigde nije izazvala toliko političkih trvenja kakva su zabeležena u BiH, gde se ovaj problem s institucionalnog uveliko izmestio i na politički teren.

Sem varnica između Sarajeva i Banjaluke, mediji su se bavili i hrvatsko-bošnjačkim sukobima, ali i razmenom optužbi unutar srpskog političkog korpusa, kao i svađom između političkih predstavnika Bošnjaka.

Još u prvim danima kada su pre oko dve godine i nešto više primećeni znatniji ilegalni prelasci granice, vlasti u RS su došle do zaključka da Sarajevo olako pristupa tom problemu i da ne haje za opasnosti koje sa sobom donose migranti, među kojima, navodilo se, ima „i opasnih terorista”.

Srpska je tada na osnovu odluke Vlade RS odbila mogućnost stacioniranja migranata na svojoj teritoriji. Pojedini mediji i politički krugovi spekulisali su o planu Evropske unije da izvan svojih granica ustanovi prihvatilišta za migrante. Srpskoj se od tada prebacuje da je okrenula glavu od problema, a i Savet za sprovođenje mira, mimo stava Rusije, zauzeo je stav da se teret „treba rasporediti ravnomerno”.

„Da li bi Austrija primila ijednog Srbina bez dokumenata? Zašto ta zemlja ne prihvati migrante, jer njima RS ionako nije cilj”, odgovorio je visokom predstavniku Milorad Dodik, član Predsedništva BiH iz RS.

Srpski predstavnici su cenili da postoje opasnosti pa i namere veštačke promene etnički osetljive demografske strukture . Zbog čvrste granice prema Hrvatskoj BiH je već postala slepa ulica, navodilo se. Mediji su nedavno pisali kako oko 200 školaraca s Bliskog istoka već pohađaju nastavu u FBiH. Neki analitičari brinuli su da među Bošnjacima možda ima radikalnih krugova koji priželjkuju trajni ostanak migranata.

Zapaljivo je bilo u više navrata prilikom rasprave o tome da li treba angažovati vojsku na granici sa Srbijom, što je predlog Sarajeva koji je RS odbacila, a žučno se polemisalo i o mogućnosti angažovanja federalne policije u Srpskoj, kada su u RS odgovorili da po Ustavu BiH policijske formacije ne smeju prelaziti entitetsku liniju. Strah građana od neizvesnosti koju bi doneo veći talas migranata nakon pretnji koje su se čule iz Turske uzburkao je strasti i u RS. Vlasti u Banjaluci su, naime, prekoravale političke oponente koji su donedavno bili deo vlasti u Sarajevu, tvrdeći da nisu dovoljno posvećeni problemu.

Takođe, vlasti u Unsko-sanskom kantonu, većinski bošnjačkom, stalno su kinjile Sarajevo da su brigu o migrantskoj krizi, koju bi, navodili su, trebalo da razreše organi BiH, prepustili kantonalnimvlastima. U sedištu tog kantona – Bihaću, kao i Velikoj Kladuši, i dalje je stacioniran najveći broj migranata, oko četiri do pet hiljada, od ukupno oko sedam hiljada izbeglica koje trenutno borave u BiH. Dosad je, zbirno posmatrano, registrovan ulazak oko pedesetak hiljada izbeglica u BiH.

Nevolje su pratile i potragu rešenja za izmeštanje izbeglica iz kampa Vučjak u Bihaću. Nekoliko opština u FBiH se pobunilo, zapretivši barikadama ako se u Sarajevu opredele za njihovo mesto prilikom izbora za prihvatni centar. To se, između ostalog, desilo i u slučaju Bosanskog Petrovca, kao i mesta Lipa, većinski srpskih opština u tom entitetu.

Posle višemesečne agonije odlučeno je da novi centar bude nadomak Sarajeva. No, i meštani Blažuja medijima su pre oko mesec pričali kako su tamošnji žitelji počeli da se naoružavaju otkako je kasarna u njihovom kraju izabrana za novo prihvatilište. Sarajevske kantonalne vlasti optužile su tada Ministarstvo bezbednosti BiH da je izvršilo „puč na Sarajevo”.

O navodnom „državnom udaru” pričalo se i sredinom 2018. kada je doneta odluka da se oko 300 migranata iz Sarajeva izmesti u kamp Salakovac, nadomak Mostara. Tada je konvoj s izbeglicama privremeno zaustavljen odlukom kantonalnih vlasti u Mostaru – gde dominiraju Hrvati.

U jednom trenutku s jedne strane tunela nalazila se policija Hercegovačko-neretvanskog kantona čiju su pripadnici imali naredbu da spreče prolazak konvoja na područje koje kontrolišu, dok su se s druge nalazili pripadnici MUP-a kantona Sarajevo, koji su, kako su javili mediji s lica mesta, morali sprovesti izbeglice.

Bilo je i varnica između Sarajeva i Zagreba, nakon što su iz policije u Bihaću tvrdili da hrvatska policija ilegalno vraća migrante koji su se dokopali Hrvatske, a na te tvrdnje se u Zagrebu nisu preterano obazirali.

 

 

Mora se razgovarati o dokumentima britanske vlade o Srebrenici

Iz godine u godinu sve veći izdaci za život četvoročlane porodice u RS

Skupština RS na zahtev Dodika o Programu bh. reformi

Povišicom za budžetske korisnike RS juri platu od 500 evra

Skupština RS 16. decembra o budžetu tog entiteta

Dogovor Predsedništva BiH u skladu s vojnom neutralnošću RS

Održana sednica za pripremu izbora novog Saveta ministara BiH: Komisija podržala Tegeltiju

Dodik: RS nema nameru da se pridruži NATO

'Ne' za koncesiju Kinezima u Republici Srpskoj

Grujičić: Nisam proneverio novac za Srebrenicu

Zaključci Skupštine RS (ne)provedivi

Skupština RS: Dodik o krađi nadležnosti, Šarović o Dodikovim greškama

Dodik protiv bonskih ovlaštenja

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button