Izmene Krivičnog zakonika (KZ) kojima se uvodi kazna doživotnog zatvora danas stupaju na snagu. Za sve teške zločine izvršene do juče sudovi mogu da izreknu kao najtežu kaznu od 30 do 40 godina zatvora, koju trenutno u Srbiji izdržava 86 osuđenika. Doživotni zatvor preti onima koji od danas pa ubuduće izvrše neki od 11 oblika teškog ubistva, a u slučajevima ubistva deteta i trudne žene neće imati mogućnost da traže uslovno puštanje na slobodu.
Pravo na uslovni otpust s kazne doživotnog zatvora biće zakonom uskraćeno i onima koji od danas počine najteže oblike krivičnih dela protiv polne slobode – silovanje, obljubu nad nemoćnim licem, obljubu s detetom i obljubu zloupotrebom položaja – „ako je nastupila smrt lica prema kojem je delo izvršeno ili je delo učinjeno prema detetu”.
U svim ostalim slučajevima osuđenik će moći da traži uslovni otpust posle izdržanih 27 godina zatvora, ali to ne znači i obavezu suda da ga pusti na slobodu.
Iako je Savet Evrope ukazivao da zabrana uslovnog otpusta predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, ipak je zadržano rešenje koje je predloženo narodnom inicijativom za izmene i dopune KZ. Podsetimo, 158.460 građana potpisalo je ovaj predlog fondacije koja nosi ime Tijane Jurić, petnaestogodišnje devojčice ubijene avgusta 2014. godine u Bajmoku. Izvršilac zločina Dragan Đurić osuđen je pravnosnažno na maksimalnih 40 godina zatvora.
Veliki broj potpisa građana bio je argument Ministarstva pravde da ne otvori javnu raspravu o predloženim izmenama KZ-a, pa ih je Skupština usvojila 21. maja ove godine.
Mnogi pravni stručnjaci ukazali su da zabrana uslovnog otpusta predstavlja odmazdu a ne kaznu, kao i izolaciju osuđenika do kraja života. Neki smatraju da to predstavlja zamenu za smrtnu kaznu jer je reč o takozvanoj građanskoj smrti osuđenika koji će biti sklonjeni kao opasni za društvo, bez mogućnosti da se „poprave” i da bilo kada izađu na slobodu. Troškove i rizike njihovog boravka u izolaciji snosiće država.
Izmene koje danas stupaju na snagu nazvane su u javnosti „Tijanin zakon” iako nije reč o posebnom zakonu, već o najznačajnijoj među brojnim izmenama KZ-a.
Kazna doživotnog zatvora uvedena je i za sva krivična dela za koja je do sada KZ propisivao kao najtežu kaznu zatvora od 30 do 40 godina. Među njima je i ubistvo predstavnika najviših državnih organa, a to su predsednik republike, predsednik i članovi vlade, narodni poslanici, predsednik Ustavnog suda, predsednik najvišeg suda u Republici Srbiji i republički javni tužilac.
Doživotni zatvor od danas se može izreći i za sledeće inkriminacije: teška dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih dela, genocid, zločin protiv čovečnosti, ratni zločini protiv civilnog stanovništva, ranjenika i bolesnika i protiv ratnih zarobljenika, upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, agresivni rat, terorizam, upotreba smrtonosne naprave, uništenje i oštećenje nuklearnog objekta i ugrožavanje lica pod međunarodnom zaštitom.
Osuđeni za ova dela mogu da traže uslovni otpust posle 27 godina. Sud može da usvoji ili da odbije molbu.
Za uslovni otpust propisani su strogi uslovi – „ako se u toku izdržavanja kazne tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično delo”.
„Pri oceni da li će se osuđeni uslovno otpustiti uzeće se u obzir njegovo vladanje za vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je u odnosu na njega postignuta svrha kažnjavanja. Ne može se uslovno otpustiti osuđeni koji je tokom izdržavanja kazne dva puta disciplinski kažnjavan i kome su oduzete dodeljene pogodnosti”, navedeno je u izmenama KZ.
Rok za opoziv uslovnog otpusta traje deset godina od dana kada je osuđeni uslovno otpušten s izdržavanja kazne doživotnog zatvora.
Značajna izmena je takođe i u tome što sva navedena krivična dela ubuduće ne zastarevaju. Do sada je čak i za najteže inkriminacije, osim za ratne zločine, bio određen rok zastare.
Kazna doživotnog zatvora ne može se izreći licima koja u vreme izvršenja krivičnog dela nisu navršila 21 godinu života. Takođe, sudovi neće moći da osude na doživotnu robiju optužene u slučajevima kada postoji neki od zakonskih osnova za ublažavanje kazne ili za oslobođenje od kazne, kao što su prekoračenje granica nužne odbrane, pokušaj krivičnog dela ili bitno smanjena uračunljivost.
Izmenama KZ uveden je i institut „tri udarca”h za povratnike – pravila za strože kažnjavanje onih koji su ponovo učinili krivično delo. Neke kazne su pooštrene, a uvedeno je i novo krivično delo „napad na advokata”.
U zatvor i zbog sladoleda
Advokatura je upozorila da izmene KZ sužavaju mogućnosti za izricanje uslovne osude, pa će za veliki broj lakših krivičnih dela sada biti obavezna kazna zatvora. To može da „potkači” više hiljada građana kojima se „omakne” neko lakše krivično delo, ali bi i sa kratkotrajnom kaznom bili u opasnosti da iza rešetaka postanu deo kriminalnog miljea.
– Od danas, ako petoro mladih obije frižider sa sladoledom, svi će morati u zatvor. To se kvalifikuje kao teška krađa, ali sada nema mogućnosti za uslovnu osudu. Dobili bi tri do četiri meseca zatvora. Isto je i ako samo pokušaju da obiju trafiku – objasnio je predsednik Advokatske komore Beograda Jugoslav Tintor.
Ko je za Evropu nevažan, a ko važan u opoziciji
Deo članova DS napustio sednicu GO pošto Lečiću nije data reč
Tužilaštvo ispituje da li je „Krušik” prodavao oružje ispod cene
Mediji: Hiljadu ljudi sa Balkana ratovalo ili ratuje na Bliskom istoku, stotinu iz Makedonije
Ringier: Novi broj NIN-a izašao je bez naslovne fotografije/Vučić o naslovnoj NIN-a: Reklamirali su odličan snajper
Zemljotres jačine 6,1 stepen Richtera pogodio Grčku/Raste broj žrtava u Albaniji, potresi se ne smiruju
Vučić: Samo da nasilja ne bude
Snažan zemljotres u Albaniji, najmanje šestoro poginulih, 300 povredjeno. Meta: Situacija dramatična
Da li će i u Srbiji nedelja biti neradan dan za trgovce?
Vučić: Imamo dokumentovane i druge pripadnike ruskih službi bezbednosti
Kremlj: Ne mogu se narušiti odnosi sa Srbijom uprkos špijunskoj aferi
Zakon o referendumu neće promeniti granice Srbije
|