
Dr Miodrag Brzaković, redovni profesor i predsednik Saveta nagrađenog Fakulteta za primenjeni menadžment, ekonomiju i finansije (MEF), ukazao nam je na najznačajnije činioce održivog razvoja, i u tom kontekstu istakao važnost kvalitetnog obrazovanja.
Osnovni faktori održivog razvoja
Širom sveta inovacije se prepoznaju kao glavni stub održivog razvoja. Inovativnost kao svojstvo proizvodnog rasta i konkurentnosti preduzeća, regiona i nacija ogleda se, pre svega, u otvorenosti prema promenama, uspešnom upravljanju promenama i uspešnom prihvatanju promena.
Čovečanstvo, rukovođeno željom za rastom materijalnog blagostanja i potrošačkim mentalitetom, nemilice je trošilo prirodne resurse ne obazirući se na posledice koje trpi životna sredina (smatralo se da su voda, vazduh i zemljište besplatni i neograničeno dostupni).
Kako se održiva ekonomija usaglašava sa konceptom i principima održivog razvoja, tako se u nju uključuje i etički stav sadašnjih prema budućim generacijama. Ekonomika životne sredine je veoma važan faktor u održivom razvoju jer objašnjava upotrebu, trošenje i degradaciju prirodnih resursa, te kreira politiku suzbijanja tih degradacija. Teorijske postavke ove nauke leže u tzv. ekonomici blagostanja.
Održivo korišćenje energije i drugih resursa sadrži u sebi etički odnos prema budućim generacijama. Kako su energija i ostali resursi (voda, sirovine, materijali) preduslov razvoja, tako je proces njihovog korišćenja i trošenja uslov za ostvarenje održivog razvoja.
Kao najčešći uzrok zagađenja vazduha i pojave efekta staklene bašte posebno se izdvaja proizvodnja i potrošnja energije (primarne i sekundarne). Zato je ograničavanje emisije gasova staklene bašte (posebno SO2) deo daljeg održivog razvoja.
Održive industrijske aktivnosti
Industrija, kao i ostale privredne grane i delatnosti, koristi prostor, troši resurse i stvara otpatke i emisije, pri čemu ugrožava biodiverzitet. To su razlozi zbog kojih mora da uskladi svoje programe razvoja i njihove realizacije sa održivošću, s obzirom na to da će se u održivom razvoju ceniti samo one industrijske grane koje se bave proizvodnjom proizvoda značajnih za preživljavanje (ti proizvodi se posle isteka roka upotrebe prilagođavaju novoj nameni ili se uz minimalne dopune i prepravke ponovo upotrebljavaju). Upravo su inovacije ono što donosi progres.
Ključni uslov: kvalitetno obrazovanje mladih
Prof. dr Miodrag Brzaković objašnjava da kvalitetno obrazovanje mladih podrazumeva podsticanje njihove samostalnosti u kritičkom mišljenju, razvijanje autokriticizma, kao i potrebu za stvaranjem inovacija. Poslovno okruženje danas traži samostalne profesionalce. „Prošlo je vreme kada smo nakon diplomiranja odlazili u kompaniju i tek tad se upoznavali s praktičnom primenom znanja", zapaža profesor.
Kao višedecenijski predavač, mentor brojnih završnih i naučnih radova i projekata, ističe da uvek nastoji da podstiče kreativnost kod mladih. Smatra da profesori treba da budu vodiči, ali da su studenti i učenici ti koji istražuju. „Mi smo tu da im ulijemo potrebna znanja, da ih usmerimo u odnosu na temu koja ih je zaintrigirala i podržimo u vidu omogućavanja potrebnih resursa. Svakim dostignućem postaju ne samo pametniji već i samopouzdaniji, a što su sigurniji u svoje kompetencije, biće i produktivniji."
Savet mladima: kako napredovati u poslovnom okruženju
Danas prednost pri zaposlenju imaju upravo oni koji osim znanja poseduju veštinu primene naučenog u realnom okruženju. Prof. dr Miodrag Brzaković objašnjava da su na MEF-u to prepoznali još pre nekoliko godina, te su nastavni proces uskladili upravo sa zahtevima modernog poslovnog okruženja.
Pokazalo se da praktičnom nastavom u kompanijama i aktivnim uključivanjem na predavanjima, naučnim skupovima, studenti imaju i realniju sliku o poslovnom svetu i načinu funkcionisanja, pri tom su osposobljeni odmah da se uključe u poslovnu delatnost bez obimnije obuke poslodavaca, čime zaista imaju značajnu prednost u odnosu na druge kandidate. „Uvek kažem svojim studentima - morate verovati u sebe, a da biste verovali u sebe, morate imati dobro znanje i iskustvo u praksi", navodi naš sagovornik i dodaje da na MEF-u to omogućavaju studentima kroz kvalitetna predavanja i iskustvo u realnim okolnostima.
„Ponosan sam kada studente motivišemo da učestvuju na naučno-stručnim konferencijama, kada ih vidim u medijima jer su stvorili nešto inovativno i kada dobiju poziv od drugih obrazovnih institucija da održe predavanje, radionicu i slično, jer to je potvrda da obrazujemo uspešne poslovne ličnosti", zaključuje prof. dr Brzaković.
Predstavljen "Pupin" - prvi srpski pseudo-satelit
Lončar: Vakcinacija je jedina zaštita od malih boginja
U Evropi 400% više slučajeva zaraze malim boginjama 2017.
„Vikipedija“ na srpskom jeziku slavi 15. rođendan
Lončar: Više od 30.000 nevakcinisane dece u Srbiji
Do kraja juna nacrt pregovoračke pozicije za poglavlje 27
BG aplikacija zvanična elektronska legitimacija u Švedskoj
Moć elektrohemije
Grupa roditelja tužila 43 osobe koje su protiv vakcinacije/Lekar zaražen malim boginjama u Kliničkom centru Vojvodine
Raspisan konkurs za mlade eko-reportere o energetskoj efikasnosti
Strah od ekološke katastrofe u istočnoj Srbiji
Pouke Fejsbuka iz eksperimenta u Srbiji
|