|
Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju izriče konačnu presudu u predmetu "Prlić i ostali" za zločine nad muslimanskim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Prema do sada pročitanom sažetku presude, Jadranko Prlić pravosnažno je osuđen na 25 godina zatvora, a vrijeme provedeno u zatvoru računa se u zatvorsku kaznu. Prlić je u zatvoru od 2004.
U sažetku presude, Žalbeno vijeće navelo je da ostaje prvostepena odluka da je Hrvatska bila umiješana u rat u BiH i da je prvi predsjednik nezavisne Republike Hrvatske Franjo Tuđman bio udruženog zločinačkog poduhvata zajedno sa čelnicima "Herceg-Bosne".
Žalbeno vijeće je potvrdilo da je Hrvatska imala stvarnu vlast u nekim općinama na teritoriji "Herceg-Bosne", te odbacilo dijelove žalbi da se sukob Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH dešavao samo gdje su se vodile borbe.
Sudija Carmel Agius, čitajući sažetak presude Žalbenog vijeća podsjetio je da je u prvostepenoj presudi ustanovljeno da su čelnici "Herceg-Bosne" kreirali cijeli sistem deportacije muslimanskog stanovništva sa područja te takozvane hrvatske zajednice, što podrazumijeva ubistva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo. Zločini su se odigrali između 1992. i 1994. u osam opština i logorima, u dijelu BiH koji je proglašen kao dio "Hrvatske zajednice" i kasnije "Republike Herceg-Bosne, rekao je Agius.
Žalbeno vijeće potvrdilo je navod iz prvostepene presude da je šestorka predvođena Jadrankom Prlićem učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) kojemu je cilj bio etničko čišćenje prostora "Herceg-Bosne" i njeno pripajanje ili stvaranje nove hrvatske republike na tom prostoru. dbrane optuženih su osporavale da su taj cilj dijelili Franjo Tuđman i službenici Hrvatske.
Stari most bio legitiman vojni cilj
Žalbeno vijeće je utvrdilo takođe da je Stari most u Mostaru bio legitimni vojni cilj, čime je odbačena ocjena iz prvostepene presude da je rušenje ovog mosta bilo zločin bezobzirnog razaranja.
Žalbeno vijeće je utvrdilo da je "vršeno granatiranje ali da se radilo o vojnom cilju, jer je to značilo prekid snabdijevanja Armije BiH".
Razaranje Starog mosta imalo psihološki efekat na civile Mostara, zbog čega je u prvostepenoj presudi zaključeno da je to bilo "nesrazmjerno korištenje sile".
Prvostepenom presudom bilo je utvrđeno je da su šestorica visokih zvaničnika "Hrvatske Republike Herceg-Bosne" dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija u BiH koji bi, u konačnici, bio pripojen Hrvatskoj.
Sud je Jadranka Prlića, bivšeg premijera "Herceg-Bosne" prvostepeno osudio na 25 godina zatvora, bivšeg ministra odbrane Brunu Stojića, uz bivše načelnike Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, na po 20 godina zatvora, bivšeg komandanta vojne policije Valentina Ćorića na 16, te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića na deset godina zatvora.
Oni su osuđeni su zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi potom bio pripojen Hrvatskoj. Ovo nastojanje je u prvostepenom postupku ocijenjeno kao međunarodni oružani sukob u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
"Iz dokaza se vidi da su se snage hrvatske vojske borile zajedno sa pripadnicima HVO-a protiv ABiH (Armija BiH), a da je Republika Hrvatska vršila opštu kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima najprije Hrvatske Zajednice, a potom 'Hrvatske Republike Herceg-Bosne'", navedeno je u prvostepenoj presudi.
Na slične okolnosti i motive udruženog zločinačkog poduhvata podsjetio je i tokom žalbenog postupka predsjedavajući sudija Carmel Agius.
"Raspravno vijeće utvrdilo je da je najkasnije siječnja 1993. počeo postojati udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, čime bi se omogućila reunifikacija hrvatskog naroda. Prema riječima Raspravnog vijeća, taj udruženi zločinački poduhvat imao je za svoj zajednički zločinački cilj 'dominaciju Hrvata u 'Hrvatskoj Republici Herceg-Bosne' putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva'. Raspravno vijeće zaključilo je da su sva šestorica žalitelja bili sudionici u tom udruženom zločinačkom poduhvatu", naveo je Agius.
Tokom žalbenog postupka Hrvatska je zatražila da se, u svojstvu "prijatelja suda", uključi u postupak, s obzirom na to kako su prvostepenom presudom najviši hrvatski zvaničnici – bivši predsjednik Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general Janko Bobetko – proglašeni učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova Bosne i Hercegovine.
Međutim, haški suci su odbili taj zahtjev Hrvatske.
Ubijanje, progon, deportacija, silovanje, prisilno premještanje, protupravno zatočavanje, okrutno postupanje, oduzimanje imovine širokih razmjera, protupravni prisilni rad, uništavanje vjerskih i obrazovnih ustanova, protupravni napad na civile... Sve su ovo zločini za koje je šestorka u prvostepenoj presudi osuđena na ukupno 111 godina zatvora.
Prema navodima presude, masovna hapšenja, protjerivanja i protivpravna zatočenja imala su za cilj da se politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova Bosne i Hercegovine koji su proglašeni "Herceg-Bosnom", te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj ili da se proglase državom unutar BiH.
Zarobljenike su držali u zatočeničkim centrima u kojima su uslovi bili teški i ponižavajući.
"Uporedo sa masovnim hapšenjima, HVO je osnovao i vodio čitavu mrežu
zatočeničkih centara za Muslimane. Tako je vojna policija HVO-a u junu 1992. osnovala zatočenički centar u krugu nekadašnje stanice policije u Ljubuškom. Tri mjeseca kasnije, HVO je otvorio Heliodrom, nekadašnji vojni kompleks JNA (Jugoslovenska narodna armija) koji se nalazio u južnom dijelu Mostara, pretvorivši ga u zatočenički centar", istaknuto je u prvostepenoj presudi.
"Zatvori u Dretelju i Gabeli, smješteni u bivšim kasarnama JNA, počeli su sa radom od aprila 1993. Zatočenički centar Vojno se aktivno koristio u najmanju ruku između avgusta 1993. i januara 1994. Osnivanje ovih zatočeničkih centara HVO-u je omogućilo da u zatočeništvu drži hiljade osoba muslimanske nacionalnosti, ne razlikujući civile od vojnika", takođe je navedeno u prvostepenoj presudi.
Prilikom čitanja predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća Jean-Claude Antoanetti je naveo niz zločina pripadnika HVO-a u zatočeničkim objektima, kao što su bili Heliodrom, Dretelj, Ljubuški, Gabela...
"Pripadnici HVO-a redovno su tukli zarobljenike. Jednog zatočenika u Heliodromu su natjerali da poliže vlastitu krv jer – 'balijska krv ne smije ostati na hrvatskom tlu' ", naveo je Antoneti, naglašavajući kako se pritom nije radilo o individualnim zločinima nediscipliniranih vojnika, već o organiziranoj akciji.
Tokom žalbenog postupka, Tužilaštvo je zatražilo veće kazne od izrečenih, koje se kreću u rasponu od 10 do 25 godina zatvora, s obrazloženjem da prvostepeno vijeće nije na "odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni, kao i njihovu ulogu u njima".
S druge strane, odbrane su tvrdile kako se nije radilo o planskim i sistematskim zločinima.
"Tužilaštvo tvrdi da je pretresno vijeće pogriješilo u djelomičnom oslobađanju od optužbi šestorice optuženih i traži povećanje njihovih kazni. Optuženi tvrde da trebaju biti oslobođeni svih optužbi. Alternativno, optuženi Stojić, Petković, Pušić i Ćorić traže smanjenje krivične odgovornosti i, shodno tome, smanjenje kazne. Optuženi Praljak traži ponavljanje postupka", rekao je predsjedavajući žalbenog vijeća Carmel Agius.
Predmet "Prlić i ostali" jedan je od najdužih i najkompleksnijih haških predmeta.
Optuženi su se 2004. godine dobrovoljno predali i otišli u Hag, a suđenje im je počelo dvije godine kasnije.
Prvostepena presuda izrečena je poslije devet godina, maja 2013. godine.
Sabor se sprema da zakonom Srbiju proglasi za agresora
Sberbanka blokirala sve račune Todorićima u Londonu
Hrvatska nezadovoljna presudom Mladiću - nije utvrđeno učešće Srbije
Grabar Kitarović: Puno vode će proteći Dunavom dok Srbija i Hrvatska ne kažu da su prijatelji
Grabar-Kitarović: Nisam u sukobu s premijerom/Plenković: Ima problema, ali u Hrvatskoj nije vanredno stanje/Hrvatski Sabor izglasao poverenje Vladi
Slovenački portal: Detalji krivične prijave protiv Todorića
Todorić uhapšen u Londonu
Pljušte optužbe zbog 'Agrokora'
Todorić: Vratiću se u Hrvtasku čim prikupim dokaze/Raspisana međunarodna poternica za Ivicom Todorićem
Nobilo : Sudski postupak za Agrokor će trajati 20 godina
Tužilaštvo zatražilo pritvor za sve osumnjičene u slučaju Agrokor, Todorići i dalje u inostranstvu
Stižu nove izbjeglice, loši uvjeti za integraciju
FAZ: Hrvatska je svađalica u komšiluku
Dragan Vasiljković osuđen na 15 godina zatvora
Hrvatska i Slovenija: Ukopavanje ili obnova dijaloga?
Hrvatska zabranjuje "Za dom spremni"?
Kitarović: Izmeštanjem HOS-ove ploče iz Jasenovca niko nije zadovoljan/ Vučić u Hrvatskoj do kraja godine
|
