Četiri moguća postizborna scenarija u HR/Milanović se povlači?
izvor: agencije foto: tanjug 12.09.2016
Četiri moguća postizborna scenarija u HR
ZAGREB - Dan nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, na kojima je relativni pobednik HDZ Andreja Plenkovića sa sedam mandata ispred Narodne koalicije Zorana Milanovića, sve je i dalje neizvesno, a mediji spekulišu o četiri moguća scenarija, uključujući i nove izbore.
Iako izborni rezultat ništa nije promenio u odnosu snaga na hrvatskoj političkoj sceni, kao naizvesniji scenario se, ipak, spominje nova vlada koju će formirati aktuelni koalicioni partneri - HDZ i Most nezavisnih lista.
Zagrebački Jutarnji list piše da se HDZ pod vođstvom Plenkovića oporavio, ne isključujući, međutim da će dogovor o postizbornoj koaliciji trajati dugo, nalik onom već viđenom krajem prošle godine.
Iako su moguća još neka iznenađena, piše list, Plenković je dobio mogućnost formiranja vlade, ali tempo bi, kako se navodi, verovatno još jednom mogao da daje Most, bez čijih zastupnika ni ovaj put neće biti izvršne vlasti.
Ima stoga i onih koji apsolutno ne isključuju mogućnost da, ukoliko, na primer, ne dođe do velike koalicije, koja bi jedino Hrvatskoj obezbedila stabilnu vladu, novi parlamentarni izbori budu održani istovremeno sa lokalnim, u maju naredne godine.
Za sastav vlade Plenkoviću je osim Mostovih mandata potrebno još, pa je jedan od scenarija da to budu dva mandata stranke gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i mandati manjina.
Uspe li Plenković da postagne dogovor sa ovom ekipom, vlada s njim kao premijerom imala bi podršku više od 80 saborskih zastupnika, i prilično čvrstu većinu.
Prema drugom scenariju, buduću vladu Hrvatske mogla bi da formira Narodna koalicija Zorana Milanovića sa Mostom nezavisnih lista, IDS-om i manjinama.
Prema pisanju Jutarnjeg gotovo je sigurno da Milanović u tome neće uspeti s obzirom na to da je on u Mostu ''persona non grata'', i osoba koju je Petrov optužio za pokušaj otimanja zastupnika.
Drugo, Petrov je nedavno postavio neverovatan ultimatum, prema kojem bi se za koaliciju s Mostom, Milanović morao odreći Ivana Vrdoljaka i Kreše Beljaka, šefova dve stranke iz Narodne koalicije.
A tu je još i stari zahtev Mosta, koji traže da Milanović ne može biti predsednik vlade.
Dakle, čak i ako bi uspeli da se dogovore, bio bi to savez osuđen na mučnu saradnju i brzu propast, tvrdi list.
Treća mogućnost je takozvana velika koalicija HDZ - Narodna koalicija, ali je ona na dugom štapu, posebno jer će HDZ imati više saborskih mandata nego Narodna koalicija.
Hrvatska bi sa velikom koalicijom najjačih stranaka, možda, dobila stabilnu vladu s dvotrećinskom saborskom većinom, ali to je sve.
S druge strane, otvorila bi se mogućnost neprincipijelnih dogovora, a time i korupcije i stvorio politički sistem koji ima svrhu samo ako je zemlja u vanrednom stanju, što sa Hrvatskom nije slučaj.
I najzad, kao četvrti scenario se navode novi izbori, što Jutarnji vidi kao najmanje verovatnu mogućnost.
Milanović se povlači?
ZAGREB - Nakon debakla Narodne koalicije, okupljene oko SDP-a, njen lider Zoran Milanović se povlači sa čela stranke i to će saopštiti danas, piše riječki Novi list.
Riječki dnevnik blizak SDP-u navodi da će Milanović danas saopštiti da se neće kandidovati na narednim unutarstranačkim izborima, koji moraju uslediti za najviše pola godine.
Pozivajući se na nezvanična sažnanja, list piše da će Milanović faktički odstupiti sa mesta predsednika te stranke.
Podseća se, naime, da je Stautom SDP propisano da stranka u roku od 150 dana nakon parlamentarnih izbora bira rukovodstvo.
Radi se o jednoj od demokratičnijih stranačkih normi koja nacionalnog stranačkog lidera, kao i one lokalne, tera da nakon parlamentarnih, odnosno lokalnih izbora, članstvu podnese račun.
Kao najizgledniji kandidati za njegovog naslednika spominju se SDP-ov evroparlamentarac Tonino Picula, potom ministar pomorstva, saobraćaja i infrastrukture u bivšoj vladi SDP Siniša Hajdaš Dončić, istarski esdepeovac koji je u mandatu njihove vlade bio na čelu saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin, kao i ministar policije u bivškoj vladi Ranko Ostojić.
|