Sud u celosti poništio presudu Stepincu

izvor: agencije  foto: tanjug                                                                                                                        22.07.2016

ZAGREB - Zagrebački Županijski sud u celosti je poništio presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu, koji je 1946. osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Stepinac je bio odan ustaškom režimu Ante Pavelića, a pod znakom pitanja je njegova uloga i odgovornost za život mnogih Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu, koju bi trebalo da ispita mešovita komisija sastavljena od predstavnika SPC i Katoličke crkve, uz posredovanje Vatikana..

Odluku Suda je obrazložio sudija Ivan Turudić, prenela je Hina.

Reviziju je zatražio nadbiskupov nećak Boris Stepinac koji je ranije najavio da će dati izjavu nakon objavljivanja odluke.

Obrazlažući presudu sudija Turudić je rekao da je presuda Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer "grubo krši sadašnja i tadašnja osnovna načela materijalnog i procesnog krivičnog prava civilizovanog dela čovečanstva".

Turudić je kazao da presuda "montiranog političkog suđenja Stepincu", između ostalog, "krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države".

Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenog da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke delove zapisnika sa suđenje iz kojeg, na primer, kako je rekao, proizlazi da su uglavnom sprovođeni dokazi kojima "instruirani svedoci tužilaštva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko veće nego "komunistički tužitelj Jakov Blažević".

"Presuda jedino u odnosu na optuženog Stepinca nije obrazložena niti u odluci o krivici ni u odluci o krivici niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako uopštei navodi optužnice...", kazao je Turudić dodajući da je cilj bila "osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve".

"Osnovna krivica koja se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vreme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao toekom suđenja - pa šta je trebalo učinitii?. Otići u šumu ili pobeći u London. On se odlučio da ostane sa svojim narodom s kojim je bio i za vreme jugosvalenske monarhističke diktature i za vreme Titove komunističke diktature", rekao je sudija Turudić.

Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja što on nije želio da učini pristajući jedino na obnovu postupka pred nezavisnim sudom ili na poništenje presude.

"Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za istoriju hrvatskog naroda", zaključio je Turudić.

Inače, revizija ove presude omogućena je izmenama zakona iz 2009, koji predviđa da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vreme komunističke vladavine za politička, politički motivisana krivična dela ili druga dela ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći.

Prema tim odredbama, naime, moguće je zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugog odgovarajućeg pravnog akta.

Ako se utvrdi da je revizija osnovana sud će, po slovu zakona, "presudom poništiti u celosti ili delomice pobijanu odluku u izreci o krivičnoj odgovornosti", a protiv odluke veća županijskog suda podnositelj revizije i tužilac imaju pravo žalbe Vrhovnog sudu.

Stepinac je pre par godina proglasen blažen, a zatim je Vatikan pokrenuo njegovu kanonizaciju čemu se, međutim, usprotivila država Srbija i Srpska pravoslavna crkva.

Nakon niza susreta predstavnika srpske države i Crkve sa zvaničnicima Vatikana i susreta predsednika Srbije Tomislava Nikolića, prošlog septembra, sa rimskim papom Franjom taj postupak kanonizacije je privremeno obustavljen, a istovremeno je formirana komisija SPC, Hrvatske katoličke crkve, koja bi uz posredovanje Vatikana trebalo da utvrdi činjenice o životu i delu Stepinca, koji se smatra odgovornim za mnoge žrtve Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu.