Dubrovnik: O energetici, ali i o izbjeglicama

izvor: rse  foto: rfe                                                                                                                       27.08.2016

U Dubrovniku je danas završen dvodnevni forum 12 zemalja srednje i istočne Europe okupljenih u Inicijativi Jadran – Baltik – Crno more. Iako se države članice inicijative okupljaju u prvom redu zbog energetskih i infrastrukturnih projekata, glavna tema danas bila je migrantska kriza, a nisu se mogli izbjeći ni odjeci audio-zapisa razgovora Zorana Milanovića s desničarskim veteranskim udrugama.

Migrantska kriza pokazala je koliko su europske zemlje upućene jedna na drugu, podsjetio je hrvatski tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač na dubrovačkom forumu "Inicijative triju mora". Kovač je govorio rječnikom bitno drugačijim od onog kojim se koristi u aktualnim hrvatsko-srpskim odnosima.

"Kada je konkretno riječ o balkanskom migracijskom pravcu, ključan je nastavak provedbe dogovora o upravljanju migracijama kojeg smo mi kao EU postigli sa Turskom kao važnim partnerom Europske unije. Jednako, tako, važni su naši dalji napori na jačanju zaštite vanjskih granica Europske unije, kao i nastavak dobre suradnje i pružanja uzajamne pomoći među državama na tom migracijskom pravcu", ističe Kovač.

Upravo ta suradnja sa Slovenijom, Austrijom, Srbijom i Makedonijom bit će ključna u slučaju neuspjeha dogovora s Turskom, novog izbjegličkog vala i mađarskog zatvaranja granice, kazao je Kovač na novinarsko pitanje.

Energetski je najzanimljivija tema povezivanja terminala za ukapljeni plin, takozvani LNG, na osovini sjever – jug, s tim da oni u Poljskoj i Litvi već funkcioniraju, a dugo najavljivani terminal u Omišlju na Krku na sjevernom Jadranu nikako da se makne od ozbiljnih namjera.

"Nadam se da nakon izbora doista krećemo u snažnu kampanju za izgradnju najprije plutajućeg, a onda – nadam se – i stacionarnog LNG terminala, a u tom kontekstu posebno smo razgovarali o povezivanju terminala na Krku s terminalima Swinoujscie u Poljskoj i Klaipeda u Litvi, što bi omogućilo energetsku diversifikaciju kako izvora energije, tako i energetske mreže, koja je iznimno bitna za energetsku stabilnost", navodi Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica.

Iako su u Dubrovniku i bivši savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame za nacionalnu sigurnost general James L. Jones Jr. i pomoćnik kineskog ministra vanjskih poslova za ovaj dio svijeta Xi Jinping, nema nekih izričitih najava sudjelovanja u financiranju ovog i drugih projekata.

Znanstvenica iz Zagrebačkog instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić upozorava da se ovdje u prvom redu računa na europski novac, a u Dubrovniku nema predstavnika dviju najznačajnijih europskih zemalja – Njemačke i Francuske.

"Treba se postaviti pitanje – je li to francuski interes, je li to njemački interes i nekih drugih europskih zemalja, jer mi očekujemo velika ulaganja. Mi, zapravo, računamo na europske fondove za realizaciju ovih projekata", kaže Šelo Šabić.

Milanović u fokusu

Ni ovaj skup nije mogao proći bez reakcija na tajno snimane izjave Zorana Milanovića na susretu sa desničarskim veteranskim udrugama.

​"Ono što smo čuli od gospodina Milanovića apsolutno je neprimjereno i jednostavno uvredljivo – i za Bosnu i Hercegovinu, i za Srbiju, i za srpski narod, i za Evropsku narodnu partiju. Čitav niz pojedinaca, institucija i država je uvrijedio. Možda bi bilo najbolje da se ova priča pokuša zaustaviti na način da gospodin Milanović što prije svima njima uputi izvinjenje i da pokušamo da idemo dalje", naglašava Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more okuplja 12 država srednje i istočne Europe - Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Na dubrovačkom skupu potpisan je i Memorandum o razumijevanju o dostavi plina iz Kaspijskog mora, te zajednička izjava svih gospodarskih komora država uključenih u inicijativu.

slobodnaevropa.org