Evropska komisija 9. jula je kaznila francusku farmaceutsku kompaniju Servije (Servier) sa 331 milion evra zato što je sprečavala da se na tržištu pojave generičke, ujedno i jeftinije, varijante leka za snižavanje pritiska i srčanu insuficijenciju perindopril. Pored Servijea, na ukupno više od 95 miliona evra kažnjeno je pet farmaceutskih kompanija za saradnju sa Servijeom u ostvarivanju tog plana. Servije je najavio da će se žaliti Evropskom sudu pravde, ali će kaznu uprkos tome morati da plati bez čekanja ishoda tog procesa.
Reč je o ugovorima kojima proizvođači brendiranih lekova plaćaju proizvođačima generičkih lekova da bi odložili izlazak jeftinijih generičkih varijanti na tržište. Regulatori u EU, ali i u SAD, ukazuju da je reč o štetnim ugovorima, koji povećavaju maloprodajnu cenu lekova do 20%.
"Servije je imao strategiju da sistematski plaća kako bi otklonio pretnju od konkurentskih lekova i bio siguran da se oni neće naći na tržištu. Takvo ponašanje je nekonkurentno i predstavlja zloupotrebu", rekao je potpredsednik Evropske komisije Hoakin Almunija.
Perindopril, koji u Servijeovoj brendiranoj proizvodnji nosi ime koverzil (Coversyl), bio je najprodavaniji proizvod te kompanije, koja ga je i sama nazivala "kravom muzarom".
Prema rečima evropskog komesara Almunije, ovo je bio najprodavaniji lek za Servije, koji je kompaniji 2006. i 2007. doneo više od milijarde dolara.
Patent za proizvodnju molekula perindopril istekao je u najvećem delu 2003. godine.
Legalnim sredstvima do nelegalnih ugovora
Uprkos preprekama, takozvanim sekundarnim patentima koji se odnose na procese proizvodnje i formu, konkurencija se pripremala da na tržište pusti generičke varijante leka.
Servije je 2004. godine kupio najnapredniju nezaštićenu tehnologiju za proizvodnju leka. Ova kompanija je i sama priznala da je nikada nije koristila, već da je ona samo služila da pojača odbrambene mehanizme.
Proizvođači generičkih lekova tada su odlučili da se obrate sudu. Ali, između 2005. i 2007, kako bi neka kompanija bila blizu puštanja generičkog perindoprila na tržište, Servije bi uspeo da se sa njom dogovori van suda.
Prema proceni Komisije, to nije bila uobičajena transakcija vansudskog poravnanja u cilju uštede vremena i troškova. Generičke kompanije su, naime, odustajale od puštanja generičkih lekova na tržište, a zauzvrat dobijale deo dobiti Servijea. Sklopljeno je najmanje pet takvih ugovora.
Servije je proizvođačima generičkih lekova platio više desetina miliona evra. U jednom slučaju ponudio je generičkoj kompaniji licencu za sedam zemalja, a generička kompanija je pristala da "žrtvuje" ostala tržišta EU, prepuštajući ih Servijeu.
Komisija je istakla da su zaštita patenata, uključujući i procesnih, dobra stvar, kao i njihova dosledna zaštita i vansudska proavnanja, ali da je Servije ova sredstva zloupotrebio kako bi istisnuo konkurenciju
Servije je bez odlaganja objavio saopštenje u kojem je izrazio "potpuni neslaganje sa nečuvenim tezama koje su razvijene uodluci", i najavio da će se obratiti Evropskom sudu pravde. To, međutim, neće odložiti plaćanje kazne.
Servije osporava i navode da je imao dominantan položaj, navodeći da za snižavanje pritiska na tržištu ima 10-ak proizvoda koji su konkurenciaja perindoprilu.
"Odluka Komisije je presedan za žaljenje za industrije koje koriste intelektualnu svojinu", ocenila je portparolka grupe Lisi Vensan (Lucy Vincent).
Iskustvo je pokazalo da pojava generičkih lekova snižava cenu. Tako je 2007.godine, kada je kompanija koja se jedina do kraja suprotstavila Servijeu dobila poništenje tada najznačajnijeg patenta, i pustila generički perindopril na tržište, cena pala u proseku za 90% u odnosu na prethodninivo cene u Velikoj Britaniji.
Servije se, kako je preneo AFP, u internim dokumentima pohvalio "velikim uspehom - četiri dobijene godine", misleći na to da je patent istekao 2003.
Servije je druga po veličini farmaceutska kompanija, iza giganta Sanofi. Ima status fondacije i nije kotirana na berzi što joj, kako navode u kompaiji, omogućava da "ne bude pod pristiskom spoljnih akcionara".
Ova kompanija je upletena u skandal sa lekom medijator, koji je izbio krajem 2010. i u kojem se i dalje vode krivični i parnični postupci. Kako podseća AFP, taj lek je u Francuskoj koristilo pet miliona osoba. Ispostavilo se da može da dovede do teških oštećenja srčanih zalizaka. Prema jednoj sudskoj ekspertizi, dugoročno gledano može se proceniti da je lek odgovoroan za smrt 2.100 osoba.
Prodaja Servijea prošle godine je iznosila 4,2 milijarde evra, a neto profit 325 miliona.
Komisija je u 2013. više puta reagovala na sprečavanje izlazaka generičkih lekova na tržište, ali je Servijeu propisana ubedljivo najviša kazna.
Pored Servijea, koji plaća najveću kaznu, kažnjeni su i laboratorije Unihem i zavisna kompanija Niše dženeriks (Niche Generics), sa sedištem u Velikoj Britaniji, američke Milan laboratorije (Mylan), izraelska Teva, Lupin sa sedištem u Mumbaju i slovenačka Krka.
