|
Članovi Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine posjetili su u ponedjeljak mjesta stradanja Bošnjaka, Srba, Hrvata i Jevreja na lokalitetima Kazani kod Sarajeva, Križančevo Selo i Kruščicu u opštini Vitez, te Korićanske stijene u opštini Kneževo.
U delegaciji su bili episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik jevrejske opštine u Sarajevu Boris Kožemjakin i zamjenik reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH Husein Smajić.
Oni su odvojeno predvodili molitve na lokalitetima koja su obišli.
Mjesta stradanja sa predstavnicima Međureligijskog vijeća BIH obišla je i ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.
Ona je izjavila da obilazak stratišta predstavlja istorijski dan za BiH.
"Priznanje, osuda i sjećanje na nevino stradale žrtve je jedini način da generacijama koje dolaze obezbjedimo stabilnu i sigurnu budućnost", rekla je Borovac.
Prema njenim riječima, današnjim zajedničkim obilaskom stratišta, vjerski lideri, ali i svi koji su bili sa njima, na najbolji način pokazuju svim građanima BiH na koji način se treba ophoditi prema žrtvama, ali i jedni prema drugima.
"Smatram kako je vrijeme da i politički lideri zajedno počnu obilaziti stratišta. To će biti način da se na ličnom primjeru pokaže volja za izgradnjom povjerenja, jačanju dijaloga i tolerancije kao i spremnost za samokritično preispitivanje vlastitih stavova i ubjeđenja, a za dobrobit svih građana BiH", kazala je ministrica za ljudska prava Semiha Borovac.
Međureligijsko vijeće BiH današnji obilazak stratišta organizovalo je radi skretanja pažnje na neophodnost poštovanja svih žrtava, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.
Podsjetimo, na lokalitetu Kazani, na Trebeviću, iznad Sarajeva, pripadnici Desete brdske brigade pod komandom Mušana Topalovića Cace tokom 1992. i 1993. godine iz stanova u Sarajevu odvodili su Srbe i Hrvate, ali i pojedine Bošnjake gdje su ih ubijali i bacali tijela u jamu.
Iz jama su izvađeni posmrtni ostaci 29 osoba. Za zločine na Kazanima na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 vojnika Armije BiH, a Topalović je ubijen pri pokušaju hapšenja u oktobru 1993. godine.
U Križančevu selu kod Viteza u srednjoj Bosni 22. i 23. decembra 1993., pripadnici Armije BiH ubili su 34 vojnika i civila, a čitavo selo spalili do temelja. Karakter ratnog zločina nije utvrđen na sudu, jer slučaj nije procesuiran ni na Haškom sudu, ni na lokalnim sudovima.
Na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992. godine strijeljano je oko 200 muškaraca, logoraša, koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima. Organizovanim konvojem, pod izgovorom da ih vode na razmjenu, logoraši su dovedeni na ovu lokaciju i mučki likvidirani.
Pripadnici interventnog voda policije Republike Srpske iz Prijedora su logoraše postrojili na rubu provalije, naredili im da kleknu i pucali im u leđa, nakon čega su tijela logoraša padala u ponor dubok preko 300 metara. Da bi bili sigurni da niko neće preživjeti, pucali su i bacali bombe na tijela u provaliji.
Masakr na Korićanskim stijenama preživjelo je 12 osoba čija su svjedočenja omogućila da se dio odgovornih procesuira i kazni. Sve žrtve ovog zločina još uvijek nisu pronađene. Još uvijek se traga za 80 posto skeletnih ostataka.
slobodnaevropa.org
|
