|
BiH: Komplikovan sistem omogućava korupciju
State Department je objavio godišnji Izvještaj o stanju ljudskih prava za 2018. godinu. Za države regije zajednički problemi su korupcija, sloboda medija, napadi na novinare, te napadi na LGBTI populaciju. Za Crnu Goru se još ističe i problem trgovine ljudima.
Nedostatak jasne podjele nadležnosti i odgovornosti između 16 agencija za provedbu zakona u zemlji rezultira povremenom konfuzijom i preklapanjem odgovornosti, navodi se u Izvještaju.
Problemi u oblasti ljudskih prava uključuju teške uslove u zatvorima, ograničavanje slobode okupljanja i izražavanja, slobode štampe, rasprostranjena korupcija u vlasti, zločine koji uključuju nasilje protiv manjina i LGBTI populacije.
"Političke stranke i osobe iz struktura organizovanog kriminala ponekad su uticale na pravosuđe i na državnom i na entitetskim nivoima u politički osjetljivim slučajevima, posebno onima koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele da izvrše sudske odluke", ističe se.
Iako zakoni predviđaju slobodu izražavanja, uključujući slobodu štampe, vlasti slabo poštuju ova prava, navodi se u izvještaju. Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje novinarima i medijima povećali su se u periodu prije Općih izbora u oktobru, dok je u većini medijskih izvještaja dominirala nacionalistička retorika i etnička i politička pristranost, često potičući netoleranciju, a ponekad i mržnju. Nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima i dalje predstavlja problem, zaključuje se u izvještaju.
Tokom prošle godine došlo je do brojnih fizičkih napada na novinare. Trend političara i drugih lidera koji optužuju medije za izdaju kao odgovor na kritike se pojačao. Tako se u izvještaju navodi primjer iz juna prošle godine, kada je predsjednik RS Milorad Dodik optužio je opozicione novinare BNTV-a Suzanu Rađen Todorić i Željka Raljića da rade protiv Republike Srpske.
Koristeći činjenicu da su otišli u London na medijski trening, povezao je to sa svojom ranijom teorijom zavjere o britanskim špijunima koji planiraju državni udar u RS, Dodik je tvrdio da su novinari prošli specijalnu obuku u Velikoj Britaniji. Pominje se i napad nanovinara BN TV-a Vladimira Kovačevića, te na novinare tokom protesta boraca.
Pišući o slobodi mirnog okupljanja izvještaj se osvrće na slučaj Dragičević.
"U decembru je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS zabranilo grupi građana da održe mirne proteste u Banja Luci. Prije zabrane, pokret 'Pravda za Davida' tragao je za pravdom u slučaju 21-godišnjeg Davida Dragičevića, čije ubistvo tek treba riješiti. Dragićevićeva porodica mobilisala je hiljade građana u potrazi za istinom i svojim naporima da traže pravdu za sve. Vlada RS je pravdala svoju odluku da zabrani sva javna okupljanja grupe, uključujući i proteste, tvrdeći da pokret nije u potpunosti poštovao zakon tokom prethodnih okupljanja. Policija RS prekinula je okupljanje 25. decembra, prilikom čega je uhapšeno 20 pristalica 'Pravde za Davida', uključujući i dva člana Partije demokratskog progresa (PDP) - predsjednika Borislava Borenovića i delegata u Narodnoj skupštini RS Draška Stanivukovića. Neki novinari i demonstranti su naveli da je tokom hapšenja policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te su objavili fotografije na kojima se čini da su njihove tvrdnje podržane", navodi se.
Piše i kako postoje kredibilni izvještaji o zastrašivanju glasača i kupovini glasova u predizbornom periodu.
Na dan izbora, međunarodni posmatrači prijavili su brojne incidente političkih partija koje su manipulisale sastavom biračkih odbora, što je ugrozilo integritet izbornog procesa. Bilo je i izvještaja o nepravilnostima i drugim problemima tokom procesa prebrojavanja glasačkih listića.
Dodaju i kako regulatorni sistem finansiranja kampanje nije mogao adekvatno da osigura transparentno i odgovorno finansiranje.
Zakon predviđa krivične sankcije za korupciju zvaničnika, ali vlada nije efikasno primijenila zakon i nije postavila javnu korupciju kao prioritet i ozbiljan problem. Zvaničnici su često akteri koruptivnih praksi, za koje nisu kažnjeni, a korupcija je i dalje prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija naročito prevladava u sektorima zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi.
Malo je poziva za krivičnim gonjenjem korumpiranih zvaničnika. Obimnost državne, entitetske, kantonalne i općinske administracije, od kojih svaka ima ovlaštenja da uspostavi zakone i propise koji utiču na poslovanje, kreirala je sistem koji nije transparentan i koji pruža mogućnosti za korupciju. Struktura vlasti na više nivoa daje korumpiranim zvaničnicima više mogućnosti da traže "naknade za usluge", posebno u institucijama lokalne uprave.
Romi su i dalje najranjivija i najdiskriminisanija grupa u zemlji.
Srbija: Spori procesi za ratne zločine
Srbija se suočava sa sličnim problemima. Izvještaj State Departmenta kao najveće probleme u oblasti ljudskih prava prepoznaje korumpiranu vlast, nasilje nad novinarima, kao i nasilje usmjereno protiv LGBTI osoba.
Provedba Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina iz 2016. godine je odgođena i nije provedena u potpunosti. Fond za humanitarno pravo je izvijestio da nije bilo opipljivog napretka u procesuiranju ratnih zločina od usvajanja strategije. Od 12 optužnica podignutih od usvajanja strategije, samo je jedna rezultat istrage koju je provelo Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji, ostalih 11 je prebačeno direktno iz Bosne i Hercegovine. Suđenja za ratne zločine i dalje se nepotrebno otežu. Proceduralna prava žrtava nisu ojačana, a rješavanje slučajeva nestalih lica odvijalo se sporijim tempom nego što je predviđeno u Strategiji.
Ističu i da je nedostatak imenovanja tužilaca za ratne zločine odložio sudske postupke.
Ustav predviđa slobodu izražavanja, uključujući i slobodu štampe, ali nedostatak transparentnosti vlasništva nad medijima, kontinuirano učešće vlade u vlasništvu medija i prijetnje i napadi na novinare podrivaju ove slobode. Nezavisni posmatrači tvrdili su da je 2017. godina bila jedna od najgorih godina u pogledu slobode medija u zemlji. Trend smanjenja slobode medija nastavljen je tokom godine.
Novinske organizacije i međunarodni posmatrači tvrdili su da se pritisak vlade na medije produbljuje. Vlasti su navodno kontrolisale medije putem prihoda od oglašavanja i dodjele sredstava za medije.
Prema istraživanju Reportera bez granica za 2017. godinu, vlada je najveći oglašivač u zemlji i koristi svoju kupovnu moć kako bi podržala uređivački sadržaj vlade i gušila kritične stavove. Određeni broj nezavisnih novinara i medija je tvrdio da su bili pod pritiskom ciljanih poreznih istraga, kampanja kleveta, prijetnji i politički motivisanih napada.
Nezavisno udruženje novinara Srbije prijavilo je najmanje 92 slučaja u kojima su novinari napadnuti, ugroženi ili izloženi političkom pritisku u 2017. godini. Ovi napadi uključuju vandalizam, zastrašivanje i fizičke napade.
Bilo je izvještaja da je vlada aktivno nastojala usmjeriti medijsko izvještavanje o nizu pitanja.
Ekonomski pritisak ponekad doveo medije do autocenzure, do uzdržavanja od objavljivanje sadržaja kritičnih prema vlastima, zbog straha od ekonomske posljedice. Vjeruje se da državni fondovi doprinose značajnom postotku ukupnih prihoda od oglašavanja, dajući državi uticaj na medije.
Prema izvještaju Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, provladini tabloidi Srpski telegraf i Informer dobili su oko 23,5 miliona dinara (225.000 dolara) od vlade, bez obzira na njihovo često kršenje Kodeksa novinarstva.
Različiti medijski i humanitarni izvještaji ukazuju na to da su vlasti vratile nazad neregularne migrante bez provjere da li traže azil. Tu je i izvještaj o grupi od 25 afganistanskih državljana, koji su izrazili namjeru da zatraže azil u zemlji u februaru 2017. godine. Kasniji izvještaji su ukazivali da su ih srpske snage bezbjednosti protjerale u Bugarsku.
Crna Gora: Trgovina ljudima
Kada se govori o Crnoj Gori, u izvještaju su adresirani korupcija, trgovina ljudima, napadi na novinare i zločini koji uključuju nasilje protiv LGBTI osoba. Dodaje se i kako je nekažnjivost i dalje problem, jer vlada nije kažnjavala službenike koji su počinili kršenja ljudskih prava.
Nevladine organizacije, što je uvršteno u izvještaj, navele su korupciju, nedostatak transparentnosti i uticaj vladajućih političkih stranaka na tužioce i zvaničnike Ministarstva unutrašnjih poslova kao prepreke većoj efikasnosti.
Oni su primijetili da ne postoji jasan mehanizam za istraživanje slučajeva nekažnjavanja. Takođe je rasprostranjeno mišljenje da su lične veze uticale na provođenje zakona. Niske plate ponekad doprinose korupciji i neprofesionalnom ponašanju policijskih službenika. State Department navodi pisanje crnogorskih medija u izvještaju da je Veselin Veljović imenovan na mjesto direktora Uprave policije, uprkos njegovoj umiješanosti u brojne korupcijske afere i izborne zloupotrebe, ali tužioci nikada protiv njega nisu formalno podigli optužnicu.*
"Posmatrači su tvrdili su da građani nisu bili voljni prijaviti nepropisno ponašanje policije zbog straha od odmazde. Grupe za monitoring su tvrdile da je kontinuirana policijska praksa podnošenja tužbi protiv pojedinaca koji su prijavili policijsko zlostavljanje obeshrabrila građane da prijave i uticala na druge policajce da prikriju odgovornost za prestupe", navodi se.
Proces imenovanja sudija i tužilaca ostao je donekle politiziran, iako zakon predviđa da Tužilački savjet bira tužioce. To uključuje i izbor specijalnog državnog tužioca, koji je otvorio nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou, uključujući i slučaj za zloupotrebu položaja protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, čije je suđenje počelo 29. maja.
Napadi usmjereni na novinare nastavljaju biti ozbiljan problem.
Pominje se slučaj Olivere Lakić, novinarke Vijesti, koja je upucana ispred svog stana u Podgorici. Dodaju i kako su se nezavisni i opozicioni mediji žalili na nepravedno postupanje i ekonomski pritisak od strane ministarstava i agencija.
Primijećeno je kako je vlast pojačala napore da se nosi sa iznenadnim prilivom migranata.
Hrvatska
Problemi u Hrvatskoj odnose se na korupciju, nasilje i prijetnje nasiljem prema novinarima, nasilje usmjereno na tražioce azila i migrante i prijetnje pripadnicima etničkih manjina. Vlasti su uglavnom istraživale i, gdje je to bilo primjereno, procesuirale takve slučajeve.
Inicijatori NATO agresije na SRJ treba da odgovaraju
Srbija i Evroazijska unija usaglasile sporazum o slobodnoj trgovini
Priština protiv dijaloga, Srbija za mir i stabilnost/Mogerini će zakazati nastavak dijaloga čim Priština ukine takse/Haradinaj : Dijalog prekinut pre taksi
Radnici Folksvagena protiv novog pogona u jugoistočnoj Evropi
Koliko ima nacionalizma u protestima?
Godišnjica ubistva Zorana Đinđića
Protest Jedan od pet miliona u Beogradu: 'Blokada' RTS, poziv novinarima te kuće da se pridruže bojkotu
Uzajamne pretnje Srbije i Kosova
Mišković osuđen na dve i po godine zatvora
Platforma završni udarac dijalogu
Strazbur odbio penzionere: Domaće pravosuđe jedina adresa za žalbe
Vučić: Srbiji nema ulaska u EU bez sporazuma sa kosovskim Albancima
|
