glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

srpska lista444 izbori kosvo dodik 7
novine PAHOR1 narodna stranka sajam-knjiga1 srbija-basket krajinovic11

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Standardi EU na polju ekologije mogli bi biti dostignuti za dvadesetak godina

izvor: euractiv      foto:                                                                             23.10.2017

ekologijaSrbija u zaštitu životne sredine u naredne dve do tri decenije mora da uloži oko 15 milijardi evra, izjavio je 23. oktobra ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan i ocenio da bi u tom periodu mogli da budu ispunjeni i svi standardi koje EU propisuje na tom polju. Na skupu o finasiranju ekologije u lokalnim sredinama rečeno je i da ulaganja u tu oblast ne treba posmatrati kao trošak jer su to investicije u ekonomiju, zdravlje i očuvanje životne sredine.

"Cilj Vlade Srbije i resornog Ministarstva je da se uvede apsolutna disciplina u trošenje novca izdvojenog i namenjenog za zaštitu životne sredine", rekao je Trivan novinarima pred početak konferencije "Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini: Koji su izazovi u pogledu eko-finansiranja u lokalnim zajednicama", koju organizuje Centar za evropske politike.

Ministar je naveo da Srbija za zaštitu životne sredine trenutno izdvaja 0,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) a trebalo bi da ta izdvajanja budu 10 puta viša.

Prema njegovim rečima, u budžetu za 2018. trebalo bi da bude izdvojeno više novca za ekologiju, i taj iznos trebalo bi iz godine u godinu da se povećava, jer je i novac koji stiže iz EU uslovljen time da Srbija mora da ima svoja sredstva.

"Niko nam neće dati ni cent ako i sami ne učestvujemo u finansiranju projekata. Trenutno ne izdvajamo dovoljno novca za zaštitu životne sredine i svakako ćemo ta sredstva podizati, bez obzira da li je reč o posebnim taksama i naknadama za tu namenu ili ćemo tražiti druge izvore, iz budžeta ili drugo", rekao je Trivan.

Prema njegovim rečima, životna sredina je do sada u Srbiji bila "13. prase". "Potrebno je uvesti red u tu oblast, a EU će svakako vršiti na nas pritisak", rekao je Trivan.

Ministar je rekao da će se 24. oktobra sastati s čelnicima svih lokalnih samouprava u Srbiji kako bi se rešio problem neracionalnog trošenja novca za ekologiju.

"Do kraja 2017. će lokalne samouprave imati period da razmisle kako će i šta da rade", dodao je Trivan i rekao da je cilj da se svaki zeleni dinar troši za zelene projekte.

Predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike Srđan Majstorović ocenio je da je poglavlje 27 o zaštiiu životne sredine tehnički najzahtevnije i najskuplje.

"Oblast očuvanja životne sredine veoma je kompleksna, trećina evropskog zakonodavstva sadržana je u tome i to će biti tehnički najzahtevnije poglavlje", rekao je Majstorović.

Prema njegovim rečima, to poglavlje je izuzetno skupo ali ulaganja u zaštitu životne sredine ne treba posmatrati kao trošak jer su to investicije u ekonomiju, zdravlje i očuvanje životne sredine.

Majstorović je naveo da je istraživanje Centra pokazalo da postoji veliki prostor za unapređenje pravila, regulisanja i trošenja sredstava namenjenih zaštiti životne sredine u organima lokalne zajednice.

Takođe, kako je dodao, potrebno je da se u kontinuitetu raditi na podizanju stručnosti onih koji u organima lokalne zajednice rade na sprovođenju projekata o zaštiti životne sredine.

Majstorović je naveo da je bitno i uključivanje civilnog društva u planiranje tih razvojnih projekata.

Zamenik ambasadora Švedske Joakim Vern rekao je da je za Vladu Švedske zaštita životne sredine od ključnog značaja i da zato njeni predstavnici pomažu Srbiji u apliciranju za fondove EU.

Prema njegovim rečima, neophodno je da se u Srbiji stavi akcenat na preradu otpadnih voda, upravljanje otpadom, ali i na divlje deponije i klizišta kojih u Srbiji ima oko 3.000.

 

 

Srbija na začelju po korišćenju otpada kao goriva/ Joksimović: Dugoročna energetska sigurnost prioritet za Srbiju

Male boginje i u srpskim enklavama, pojačan nadzor u Srbiji

EBRD i IFC odobrili zajam za gradnju vetroparka Čibuk

Nacionalni Portal otvorenih podataka startovao sa radom

Kineski Alibaba u ratu sa američkim Amazonom — osvojio Srbiju

Srpski i hrvatski naučnici pokreću automobil na vodonik

Četiri decenije srpske endokrine hirurgije u Kliničkom centru Srbije

Rutenijum iznad Srbije bezopasan

Slušajmo potrošače, oni donose trendove!

Do banke ćelija još milion evra

Srpska kultura nedovoljno zastupljena na internetu

Saradnja nuklearnih naučnika Rusije i Srbije

U Petnici svetski stručnjaci za meteorsku astronomiju

Više od tri miliona građana Srbije svakodnevno koristi računar

CINS: Tone životinjskih leševa razbacane po Srbiji

Vantelesna oplodnja - šta je novo u zakonu?

Projekat solarne pustinjske kuće naših studenata u finalu u Dubaiju

IFC podržava izgradnju vetroparka u Alibunaru

U Srbiji zbog zagađenja vazduha prerano umre 5.400 ljudi godišnje

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button